Kopnene biljke su najpoznatija skupina zelenih biljaka koje tvore vegetaciju na zemlji. U žive embriofite spadaju 1) vaskularne biljke koje imaju list, stabljku i korijen, to su sjemenjače, papratnjače i crvotočine i 2) nevaskularno kopneno bilje odnosno mahovnjače.
Vaskularne biljke - sjemenjače
Sjemenka je jedan od glavnih faktora snažnog razvoja
sjemenjača.
Razvija se iz sjemenog zametka. Zaštićena je
sjemenom lupinom, sadrži hranu za mladu klicu koja je na taj
način zaštićena te može preživjeti nepovoljne uvjete u stadiju
mirovanja. To je omogućilo biljkama odgodu
razvoja. Primitivniji oblik sjemenjača
su golosjemenjače, a odvedeniji su
kritosjemenjače.
Postoje određene razlike između tih skupina, a najvažnija je
položaj njihovih sjemenih zametaka. Kod golosjemenjača sjemeni
zametci su otvoreni, slobodni, a kod kritosjemenjača su
skriveni unutar tučka
Vaskularne biljke - papratnjače
Čine odjeljak biljnoga carstva koji u odnosu na cvjetnjače (sjemenjače), obuhvaća primitivnije skupine cjevnjača ili vaskularnih biljaka. U njih nema još razvijena pravoga cvijeta, a razvojni ciklus sastoji se, kao i u mahovina (koje nisu cjevnjače), u izmjeni dviju jasno razlučenih generacija, nespolne (paprat) i spolne (protalij).
Vaskularne biljke - crvotočine
Crvotočine ime nose po rodu zeljastih vazdazelenih trajnica Lycopodium, hrvatski nazivan crvotočina, vilin vinac ili prečica.
Stabljika je viličasto razgranata. Pri dnu gornje strane listova nalaze se trusnici (Sporangiji), u kojima nastaju truske jednake veličine (izospore). Iz ovih trusaka se u vlažnom tlu razvijaju protaliji sa muškim i ženskim spolnim organima, anteridijima i arhegonijima.
