Kopnene biljke su najpoznatija skupina zelenih biljaka koje tvore vegetaciju na zemlji. U žive embriofite spadaju 1) vaskularne biljke koje imaju list, stabljku i korijen, to su sjemenjače, papratnjače i crvotočine i 2) nevaskularno kopneno bilje odnosno mahovnjače.

Vaskularne biljke - sjemenjače

Sjemenka je jedan od glavnih faktora snažnog razvoja sjemenjača. Razvija se iz sjemenog zametka. Zaštićena je sjemenom lupinom, sadrži hranu za mladu klicu koja je na taj način zaštićena te može preživjeti nepovoljne uvjete u stadiju mirovanja. To je omogućilo biljkama odgodu razvoja. Primitivniji oblik sjemenjača su golosjemenjače, a odvedeniji su kritosjemenjače. Postoje određene razlike između tih skupina, a najvažnija je položaj njihovih sjemenih zametaka. Kod golosjemenjača sjemeni zametci su otvoreni, slobodni, a kod kritosjemenjača su skriveni unutar tučka

Vaskularne biljke - papratnjače

Čine odjeljak biljnoga carstva koji u odnosu na cvjetnjače (sjemenjače), obuhvaća primitivnije skupine cjevnjača ili vaskularnih biljaka. U njih nema još razvijena pravoga cvijeta, a razvojni ciklus sastoji se, kao i u mahovina (koje nisu cjevnjače), u izmjeni dviju jasno razlučenih generacija, nespolne (paprat) i spolne (protalij).

Vaskularne biljke - crvotočine

Crvotočine ime nose po rodu zeljastih vazdazelenih trajnica Lycopodium, hrvatski nazivan crvotočina, vilin vinac ili prečica.

Stabljika je viličasto razgranata. Pri dnu gornje strane listova nalaze se trusnici (Sporangiji), u kojima nastaju truske jednake veličine (izospore). Iz ovih trusaka se u vlažnom tlu razvijaju protaliji sa muškim i ženskim spolnim organima, anteridijima i arhegonijima.