Znamo da Sunčeve zrake ne padaju na cijelu površinu Zemlje pod istim kutom što za posljedicu ima različito zagrijavanje Zemljine površine. Sunce je zimi puno bliže horizontu nego centralnom dijelu neba, dok je ljeti to obrnuto što znači da je toplije na onim dijelovima Zemlje koje Sunce zagrijava pod većim kutom.
Sunce se prividno izdiže visoko nad horizontom, ide ka središnjem dijelu neba pa tako tijekom godine Sunčeve zrake pod najvećim kutom padaju na područja oko ekvatora, a krećući se prema polovima i njihov se kut postepeno smanjuje.
Stoga i količina topline koju Zemlja dobiva od Sunca opada zajedno s geografskom širinom i smanjuje se od ekvatora prema polovima. Takvo neravnomjerno zagrijavanje svih dijelova Zemljine površine dovelo je i do stvaranja različitih toplinskih pojaseva.
Toplinski pojasevi Zemlje su sljedeći:
Žarki pojas
Ovaj toplinski pojas prostire se s obje strane ekvatora pa sve do sjevernog, odnosno južnog povratnika. To je pojas vrlo visokih temperatura, jer Sunčevi zraci tijekom cijele godine padaju pod skoro pravim kutom. U njemu nema pravilne smjene godišnjih doba pa ljeto gotovo nikada ne prolazi.
Sjeverni i južni umjereni toplinski pojasevi
Umjereni toplinski pojasevi, kako onaj sjeverni, tako i onaj južni, prostiru se između povratnika i polarnika. Tu je zagrijavanje Zemljine površine različito tijekom godine i ono ovisi od godišnjih doba.
Najviše se zagrijavaju upravo oni dijelovi koji se nalaze u blizini povratnika zbog većeg kuta Sunčevih zraka. U blizini polarnika, naročito u zimskom dijelu godine, Sunčeve zrake padaju pod malim kutom pa je stoga i zagrijavanje vrlo malo. Kako idemo prema povratniku, ljeta postaju sve toplija i duža, a zime su kraće i blaže. Gledajući prema polarniku zime su sve oštrije i duže, dok su ljeta manje topla. U oba slučaja, ona prijelazna godišnja doba, proljeće i jesen, slabo su izražena.
U središnjem dijelu sjevernog umjerenog pojasa, u kojem se nalazi i Hrvatska, vrlo jasno su izražena sva četiri godišnja doba, dok su prelazi iz jednog godišnjeg doba u drugo postepeni.
Sjeverni i južni hladni toplinski pojasevi
Hladni pojasevi, sjeverni i južni, prostiru se od polarnika prema polovima. S obzirom na to da na taj dio Zemljane površine Sunčevi zraci padaju pod jako malim kutom, pa je tako i zagrijavanje vrlo malo tijekom cijele godine. Samo oni dijelovi uz polarnike imaju kratka i svježa ljeta pa se snijeg i led ponekad otope. Gledajući prema polovima, hladnoće su sve jače, a ledeni pokrivač postaje stalan.
Sunce na polarnim točkama izlazi i zalazi samo jednom godišnje što znači da tamo dan traje pola godine. Ta zanimljiva pojava naziva se polarni dan. Na suprotnom polu tada vlada polarna noć koja također traje pola godine.
Ekvator je početna paralela od koje se izdvajaju toplinski pojasevi ovisno od toga kojom jačinom Sunce zagrijava zemljinu površinu.
Azija se na primjer, prostire kroz čak tri pojasa, sjeverni hladni, sjeverni umjereni i žarki pojas. Granice toplinskih pojaseva su sjeverna i južna polarnica te sjeverna i južna obratnica.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
