Čaj od koprive radi se od zeljaste biljke po imenu kopriva (Urtica dioica). 

To je biljka koja raste u mnogim dijelovima svijeta, u Europi, Sjevernoj Americi, Aziji i Africi.  Kopriva je jedno vrijeme bivala zapostavljena, ali na sreću sve se više i više počela primjenjivati u razne svrhe.  Od davnina kopriva se koristi kao lijek i hrana, a njezina ljekovita svojstva i danas su nezamjenjiva. Kopriva liječi upale urinarnog trakta i stimulira rad crijeva. Zbog toga koprivu preporučuju kao dio proljetnog čišćenja organizma.

U biljnoj medicini čaj od koprive se koristi za bolesti jetre i žući, za poremećaje sna, kod tumora slezene, za grčeve u stomaku, čireve, bolesti pluća itd. Čaj se pije 4 tjedna. Nemojte čaj zakuhati, jer će to uništiti dragocjene sastojke. Možete piti 1 čašu čaja od koprive svaki dan tijekom cijele godine, radi prevencije. Čaj od koprive također je blagotvoran kod virusnih i bakterijskih infekcija.

Čaj od koprive ima jako puno ljekovitih svojstva, ali najvažnije je znati sve o sušenju lista koprive pa onda i kako se čaj priprema.

Za početak, dio biljke koji beremo mora biti ubran u fazi života biljke kada je ona najljekovitija. 

Vrlo je važno da su od zadnje kiše prošla mi­nimalno tri dana, jer tako biljka nema u sebi nepotrebnu vodu i neće nam pocrniti prilikom sušenja. 

Listove koprive sušimo tako da ih posložimo u vrlo tankom sloju. Idealno bi bilo da se poslažu stabljika do stabljike, bez da se dodiruju.  Kada, beremo koprivu zbog lista, nećemo otkidati list po list. Ubrat ćemo gornju trećinu biljke. Kod koprive je idealno ubrati 10-ak centimetara vršnog di­jela i staviti ih lagano jednu do druge. Svaki dan minimalno jednom koprivu treba preokrenuti.  Kada se posuši, usitni se rukama i pohranjuje u papirnatu am­balažu.  Ako smo ubrali veliki dio biljke (npr. 30 cm), pričekat ćemo da se sve posuši te nakon toga rukom smrviti i skinuti lišće, a stabljike baciti. One nisu toliko aktivne za ljekovite svrhe, a dobro će nam doći u kompostu. 

Sušenje lista koprive odvija se na proz­rač­nom i toplom mjestu u hla­du. Listove nećemo mljeti u prah i nepotrebno jako usitnjavati, jer se time brže gube ljekovite tvari. 

Korijenje nećemo moći tako lako osušiti na tavanu, jer su temperature nedovoljno visoke i zrak je pun vlage,a i korijenje je puno deblje, pa ćemo se poslužiti pećnicom kao izvorom topline. Tem­perature ne smije prelaziti 35-40 stupnjeva Celzijusa jer ćete u protivnom korijenje speći, a ne osušiti. 

Dakle, postupak sušenja lista koprive je slje­deći: u veliki lim stavite papir za pečenje, pa neki deblji karton i snop papira, pa ponovo papir za pečenje.  Lagano na lim posložite korijenje koje smo usitnili na trakice, upaliti pećnicu na 40 stupnjeva, stavite bilje unu­tra, ostaviti vrata od pećnice poluotvorena i sušiti barem dva dana po 4-5 sati ili dok korijenje nije suho. 

Papir se stavi da se bilje ne speče od pretje­rano zagrijanog lima.  Vrata se ostave poluotvorena da se korijenje ne sku­ha. Kada je potpuno suho, pustite da se ohladi i spremite u pa­pirnatu ambalažu.  Čaj od osušenog ljekovitog bilja se mora potrošiti u roku od tri mjeseca. Nakon ovog vremena čaj će biti bez ukusa i bljutav. Čaj čuvajte u hermetički zatvorenim posudama. Dakle, postupci za sušenje lista koprive su, kao uostalom i sve ostalo vezano uz ljekovito bilje, vrlo jednostavni.  Pot­rebno je samo krenuti, a prave informacije će već doći!