Čaj od koprive radi se od zeljaste biljke po imenu kopriva (Urtica dioica).
To je biljka koja raste u mnogim dijelovima svijeta, u Europi,
Sjevernoj Americi, Aziji i Africi.
Kopriva je jedno vrijeme bivala zapostavljena, ali na sreću sve
se više i više počela primjenjivati u razne svrhe.
Od davnina kopriva se koristi kao lijek i hrana, a njezina
ljekovita svojstva i danas su nezamjenjiva.
Kopriva liječi upale urinarnog trakta i stimulira rad crijeva.
Zbog toga koprivu preporučuju kao dio proljetnog čišćenja
organizma.
U biljnoj medicini čaj od koprive se koristi za bolesti jetre i žući, za poremećaje sna, kod tumora slezene, za grčeve u stomaku, čireve, bolesti pluća itd. Čaj se pije 4 tjedna. Nemojte čaj zakuhati, jer će to uništiti dragocjene sastojke. Možete piti 1 čašu čaja od koprive svaki dan tijekom cijele godine, radi prevencije. Čaj od koprive također je blagotvoran kod virusnih i bakterijskih infekcija.
Čaj od koprive ima jako puno ljekovitih svojstva, ali najvažnije je znati sve o sušenju lista koprive pa onda i kako se čaj priprema.
Za početak, dio biljke koji beremo mora biti ubran u fazi života biljke kada je ona najljekovitija.
vegetacija biljke
Vrlo je važno da su od zadnje kiše prošla minimalno tri dana, jer tako biljka nema u sebi nepotrebnu vodu i neće nam pocrniti prilikom sušenja.
Listove koprive sušimo tako da ih posložimo u vrlo tankom
sloju. Idealno bi bilo da se poslažu stabljika do
stabljike, bez da se dodiruju.
Kada, beremo koprivu zbog lista, nećemo otkidati list po list.
Ubrat ćemo gornju trećinu biljke.
Kod koprive je idealno ubrati 10-ak centimetara vršnog dijela i
staviti ih lagano jednu do druge. Svaki dan minimalno jednom
koprivu treba preokrenuti.
Kada se posuši, usitni se rukama i pohranjuje u papirnatu
ambalažu.
Ako smo ubrali veliki dio biljke (npr. 30 cm), pričekat ćemo da
se sve posuši te nakon toga rukom smrviti i skinuti lišće, a
stabljike baciti. One nisu toliko aktivne za ljekovite svrhe, a
dobro će nam doći u kompostu.
Sušenje lista koprive odvija se na prozračnom i toplom mjestu u hladu. Listove nećemo mljeti u prah i nepotrebno jako usitnjavati, jer se time brže gube ljekovite tvari.
Korijenje nećemo moći tako lako osušiti na tavanu, jer su temperature nedovoljno visoke i zrak je pun vlage,a i korijenje je puno deblje, pa ćemo se poslužiti pećnicom kao izvorom topline. Temperature ne smije prelaziti 35-40 stupnjeva Celzijusa jer ćete u protivnom korijenje speći, a ne osušiti.
Dakle, postupak sušenja lista koprive je
sljedeći: u veliki lim stavite papir za pečenje, pa
neki deblji karton i snop papira, pa ponovo papir za
pečenje.
Lagano na lim posložite korijenje koje smo usitnili na trakice,
upaliti pećnicu na 40 stupnjeva, stavite bilje unutra, ostaviti
vrata od pećnice poluotvorena i sušiti barem dva dana po 4-5 sati
ili dok korijenje nije suho.
Papir se stavi da se bilje ne speče od pretjerano zagrijanog
lima.
Vrata se ostave poluotvorena da se korijenje ne skuha. Kada je
potpuno suho, pustite da se ohladi i spremite u papirnatu
ambalažu.
Čaj od osušenog ljekovitog bilja se mora potrošiti u roku od tri
mjeseca. Nakon ovog vremena čaj će biti bez ukusa i bljutav. Čaj
čuvajte u hermetički zatvorenim posudama.
Dakle, postupci za sušenje lista koprive su, kao uostalom
i sve ostalo vezano uz ljekovito bilje, vrlo
jednostavni.
Potrebno je samo krenuti, a prave informacije će već doći!
