Šumsko cvijeće je, naravno, najljepše u proljeće, a najpoznatije su vrste vjesnici proljeća kao visibabe, jaglaci, šafrani i zumbuli. No, postoje i one manje poznate vrste koje krase šumske proplanke, a mi vam donosimo tri primjera u nastavku.
Pasji zub
Pasji zub je biljka iz porodice ljiljana koja naraste do 20 centimetara visine. Listovi ovoj biljci rastu u parovima, dugi su od četiri do sedam centimetara i prekriveni prljavosmeđim mrljama.
Cvjetovi su viseći, a ocvijeće pasjeg zuba čini šest duguljastih listića ružičaste boje koji su dugi do četiri, pet centimetara. Pasji zub je rasprostranjen u južnoj i središnjoj Europi te u dijelovima Azije i Japana.
U šumsko cvijeće spada jer raste na vlažnim staništima listopadnih šuma i na humusnim tlima bogatima dušikom. Osim u prirodi, pasji zub uzgaja se i kao ukrasna biljka, a u Hrvatskoj je osjetljiva i zakonom zaštićena biljka.
Divlja ciklama
Divlja ciklama ili kako ju neki zovu europska ciklama višegodišnja je biljka iz roda ciklama. Divlju ciklamu možemo pronaći diljem Europe, u istočnoj Francuskoj, Švicarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj, a staništa su joj bjelogorične, mješane šume s bukvama, na nadmorskoj visini između 250 i 1300 metara.
Divlja ciklama može narasti od pet do 15 centimetara u visinu. Ima listove srcolikog oblika, te na gornjoj površini bijele šare. Cvjetovi divlje ciklame su mirisni i ružičaste boje, te su sastavljeni od pet latica koje na dnu imaju tamnoružičasto obojen dio. Raste u razdoblju od lipnja do rujna.
Šumska urodica
Jednogodišnja biljka iz porodice volovotkovke, a raste u Europi. Kod nas raste u suhim šumama, a koristi se i kao ljekovita biljka (sadrži glikozid aukubin, dulcitol i alkaloide).
Također, ovo šumsko cvijeće može se koristiti u hortikulturi, a u narodnoj se medicini koristi za bolesti srca i želuca te za dijatezu kod djece.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
