Šumska paprat je zeljasta biljka iz porodice papratki čiji je podanak dug do 30 centimetara. Mladi listovi šumske paprati su uvijeni poput puževe kućice, no kasnije se odmotaju i narastu do 120 centimetara dužine i 50 centimetara širine. Listovi se nalaze na dugim, udubljenim, žućkastim peteljkama koje su obrasle smeđim ljuskama.
Šumska paprat rasprostranjena je na području Europe, Sjeverne Amerike i Azije, a staništa su joj sjenovita i vlažna mjesta listopadnih i crnogoričnih šuma. Šumska paprat uzgaja se kao ukrasna biljka.
Kod šumske paprati jestivi su izdanci koji se mogu jesti prženi ili kuhani.
Stari listovi sadrže mnogo celuloze i nisu za jelo. Konzumacija šumske paprati, posebice podanka koji je otrovan, u većim količinima izaziva povraćanje, oštećenje mrežnice i jetre. Za odraslu osobu 20 grama šumske paprati je smrtonosna doza koja će izazvati otkazivanje srca i prestanak disanja.
Stoka koja se šumskom paprati hrani u većim količinama također ima simptome otrovanja kao što su djelomična ili potpuna sljepoća, nekooordiniranost pokreta, no smrtnost je manja nego kod ljudi.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!