Danas u Hrvatskoj postoji značajan broj autohtonih sorti maslina prepoznatljivih na brojnim izložbama i natjecanjima.

Postoji znatna razlika kako u koncentraciji, tako i u vremenskoj promjeni koncentracije šećera i ulja u pulpi plodova pojedinih sorti maslina, na temelju čega su sorte maslina i grupirane u tri skupine: uljne sorte, stolne sorte maslina i sorte za dvojako korištenje.

Stolne sorte maslina nije dobro brati strojno već ručno, jer svaki udarac u plod oslobađa enzime hidrolaze, lipaze, glikozidaze, celulaze, ali i šećere, koji su glavni izvor energije za razne bakterije. Na stolnim sortama maslinama kod uboda insekta lakše se razvija patula kao gljivično oboljenje. 

Šećeri nisu topljivi u ulju i ne ulaze u njegov sastav, međutim, ako se na plodu namijenjenom preradi u ulje razviju mikroorganizmi, produkti mikrobne razgradnje šećera (kiseline i alkoholi) mogu postati neželjeni sastojci ulja.

Zato svaka trauma stolnih sorti maslina prije prerade pokreće procese oksidacijskog i hidrolitičkog kvarenja koji se nastavljaju u ulju.

Dužica spada u najpoznatije stolne sorte maslina u Hrvatskoj.  Stablo je srednje bujno s visećim granama i krošnjom u obliku kišobrana. Plod je vrlo krupan i izdužen.

Među najzastupljenije hrvatske stolne sorte maslina stavljamo oblicu i to na prvo mjesto. Zastupljena je na cijeloj obali te čini oko 60% ukupnog sortimenta masline. Stablo je srednje bujno, okrugle krošnje, grane rastu pod kosim kutom. Daje plod iznimne kvalitete,krupan pa je pogodan i za konzerviranje. Ulje ove sorte je nježno i meko, slatkasto,kao stvoreno za riblje specijalitete.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!