U ovom članku vam donosimo savjete za sjetvu žitarica, a u nastavku saznajte više o tome što je to plodored pri sadnji i kakav je plodored traži sjetva graha.

Znate li što sve možete saditi zajedno u vrtu? Donosimo vam i kakav je plodored za kukuruz u vrtu te kakav treba biti plodored graha za njegov lakši uzgoj.

Grah spada u slabo zahtjevne biljke što se tiče plodoreda. U slabo zahtjevne biljke spadaju biljke iz obitelji mahunarki (grah, mahune, grašak, bob…) i začinsko bilje. Sve mahunarke imaju na korijenju dušične kvržice kojima dušik iz zraka pretvaraju u oblik koji je pogodan biljkama za iskorištavanje u tlu, pa tako one svojim rastom gnoje tlo dušikom. Ove vrste nije potrebno gnojiti tijekom godine, jer prekomjerna gnojidba može potaknuti bujniji rast, a manje plodova u mahunarki. Korjenasto povrće, rajčica i grah –dolaze u plodoredu tek drugu ili treću godinu iza gnojidbe stajnjakom.

Osim toga je potrebno uzeti u obzir i zahtjeve biljaka za optimalnim pH u kojem određene kulture uspijevaju:

pH 6,5 -7,5 – uspijevaju cikla, brokula, kupus, cvjetača, celer, poriluk, salata, dinja, luk, pastrnjak, špinat, šparoga. pH 5,5 – 6,5 – uspijevaju grah, grašak, rajčica, tikvice, mrkva, krastavac, češnjak, paprika, češnjak,patlidžan,, krumpir, bundeve, postrna repa pH 4,5 – 5,5 – podnose endivija, komorač, rabarbara, kiselica Proljeće, kraj svibnja, najbolje je vrijeme za sjetvu graha. Ne treba uraniti i sijati ranije u hladno tlo, jer uz veću vlagu u tlu sjeme može propasti. Sjetva graha može ići na istu površinu tek nakon 4 - 5 godina. Posebno treba paziti da se ne sije na površinu gdje je prethodna kultura bio kukuruz. 

Sjetva graha traži plodna humusna tla s dovoljno vapna. Osim toga, tlo mora biti dobre propusnosti za vodu. Kako grah na korijenu ima simbiotske bakterije, neće biti potrebna gnojidba stajskim gnojem.  Sjetva graha se radi u redove razmaka 50 - 60 cm. Niske sorte mogu se tako uspješno uzgajati i obavljati međuredna obrada kultivatorom, a berba također može biti mehanizirana, što je važno ako se sije veća površina. Dobro je da su u redu zrna na razmaku 10 cm. Dubina sjetve graha ovisi o krupnoći zrna, tipu tla i roku sjetve.  Prosječna dubina je 3 – 5 cm. Na težim tlima sijte pliće, a na lakima dublje. 

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!