Misal po zakonu rimskog dvora ime je hrvatskoga glagoljskogaprvotiska koji je tiskan 1483. godine, točnije, 22. veljače1483. godine, kad je, prema podatcima tiskanje bilo završeno. Misal je otisnut samo 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije. Činjenica da je misal tiskan na hrvatskom jeziku i glagoljicom, svjedoči o društvenom, gospodarskom, kulturnom i intelektualnom potencijalu Hrvata u drugoj polovici 15. stoljeća.
Misal prvi spominje zadarski nadbiskup Matej Karaman (1700.- 1771.), potom slovenski filolog Jernej Kopitar, a 1820. godine i bjeloruski slavist i orijentalist Mihail Bobrowski, koji duhovito primjećuje kako je "ovo prvo izdanje rjeđe od bijeloga gavrana". Bobrowski 20. listopada 1821. godine iz Pariza u pismu Jerneju Kopitaru s ističe da je Misal prva knjiga u slavenskome svijetu tiskana pomičnim slovima.
Sačuvano je jedanaest nepotpunih primjeraka i šest fragmenata od kojih se pet čuva u Zagrebu, dva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici te dva u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Franjevački samostan u Zagrebu i Dominikanski samostan na otoku Braču imaju po jedan primjerak. Ostali primjerci se čuvaju u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Sankt Peterburgu, Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču te dva primjerka u knjižnici u Vatikanu.
