Snježno šumske i polarne klime:
Snježno-šumske klime (oznaka D prema Köppenovoj klasifikaciji) predstavljaju jedan od pet osnovnih klimatskih razreda. Definirane su srednjom temperaturom najhladnijeg (< –3°C) odnosno najtoplijeg mjeseca (> 10°C).
Zime na ovim područjima su duge i hladne, dok ljeta unatoč kratkoći mogu biti topla ili čak vruća. Godišnja doba izrazito se brzo smjenjuju, a najveća količina padalina otpada na ljetno razdoblje. Snijeg se može zadržati i po nekoliko mjeseci.
Područja na kojima predvladavaju snježno-šumske klime su prvenstveno dijelovi Sjeverne Amerike odnosno sjeverne Euroazije (zajedno oko 37,7 milijuna km²), dok ih na južnoj hemisferi nema zbog nepostojanja prostranih kopnenih masa.
Snježno-šumsku klimu nerijetko se poistovjećuje s kontinentalnom što nije ispravno u strogom klimatološkom smislu s obzirom da klima nije određena samo jednim parametrom.
Polarna klima vlada u polarnim područjima, područjima između polarnih krugova i polova. Karakterizira je odsutnost toplih ljeta (nijedan mjesec nema prosječnu temperaturu10°C ili višu). Ljeti sunce sija 24 sata dnevno (polarni dan), a zimi se gotovo uopće ne pojavljuje (polarna noć).
Polarnu klimu odlikuje odsutnost drveća, a tlo može biti pokriveno lednjacima ili biti trajno smrznuto. Više od 20 % površine pokriveno je tundrama (mahovine i lišajevi).
Na Zemlji je Antarktika jedini kontinent s prevladavajućom klimom vječnog mraza (EF - "vječni" ledeni pokrov). Osim nekih izoliranih dijelova obale, i Grenland ima klimu tipa EF. Neka obalna područja Antarktike i Grenlanda koja nisu prekrivena "vječnim ledom", imaju samo malo manje ekstremnu (ET) klimu tundre.
Sada znate sve o temi "Snježno šumske i polarne klime".
