Šećerna repa - Uzgoj šećerne repe u Hrvatskoj

Šećerna repa (lat. Beta vulgaris subsp. vulgaris var. altissima), industrijska je biljka iz porodice Štirovki. Uzgaja se radi proizvodnje šećera, a sve to zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu.

Korijen je vretenast, sastoji se od glave (na njoj se oblikuju listovi), vrata, tijela i repa. Tijelo korijena najvažniji je dio korijena, on se vadi i prerađuje, jer u njemu ima najviše šećera (15 – 20 %). 

Šećerna repa u RH jedna je od najvažnijih industrijskih kultura. Najvažniji proizvod šećerne repe je šećer (disaharid saharoza), koji je bogat izvor kalorija. Uzgaja se zbog korijena koji služi u proizvodnji šećera pri čemu nastaju i sporedni proizvodi kao što su:melasa, repini rezanci i saturacijski mulj. Repa je ujedno i zajednički naziv za nekoliko kulturnih biljaka iz rodova Beta (blitva, cikla, šećerna repa, stočna repa) i Brassica (bijela repa).

Šećerna repa voli tlo dubokog, rahlog i strukturnog sloja neutralne do slabo alkalne reakcije. Uzgoj  repe u plodoredu omogućuje dublju i intenzivniju obradu i obilniju gnojidbu svih površina na kojima se uzgaja šećerna repa. Plodored za šećernu repu iznosi 4 godine ili više. Najbolje pretkulture za šećernu repu su pšenica, ječam, zob i soja, kulture koje rano napuštaju tlo da bi se ono moglo dobro tehnološki pripremiti za sjetvu šećerne repe. 

U Republici Hrvatskoj se šećer dobiva iz šećerne repe. Šećerna repa se uzgaja, ovisno o godini, na površini od 20.000 do 31.000 ha (ako izuzmemo ratne godine). Proizvođači šećerne repe u Hrvatskoj proizvedeni korijen predaju u jednoj od tri tvornice za preradu korijena šećerne repe.