Česti štetnici paprike su puževi koje dijelimo na golaće i puževe s kućicom. Veličina ovisi o vrsti. Puževi u nekim godinama mogu nanijeti velike štete povrću. Hrane se lišćem u kojem izgrizaju rupe. Osim lišća izgrizaju i klice te mlade stabljike. Najviše vole sočno lišće i plodove.
Duhanov štitasti moljac maleni je bijeli kukac dug samo 1mm. S vremenom je postao štetnik mnogih stakleničkih kultura, pa tako od plodovitog povrća napada papriku, rajčicu, krastavce, tikvice i dr. Tipičan simptom zaraze tim štetnikom jesu brojne klorotične pjege, medna rosa po plodovima i listovima, a kasnije se na ljepljivim naslagama razvijaju gljive čađavice.
Štetnici paprike mogu biti i kalifornijski tripsi, maleni kukci izdužena tijela, s dva para resastih krila. Danas gotovo nema staklenika u Hrvatskoj gdje taj štetnik nije prisutan. Napada jako veliki broj kulturnih biljaka. Najveće štete izaziva na paprici. Na paprici simptome zaraze nalazimo uvijek na plodovima, koji ostaju sitni i deformirani. Na paprici mu još odgovara tek zametnuti plod, koji se formira na dnu cvjetnog vjenčića. U jako zaraženoj paprici gotovo nema normalno razvijenih, nedeformiranih plodova.
Kukuruzni moljac štetnik koji vrlo često osim kukuruza napada i mnoge druge biljke. Kukuruzni moljac je opasan štetnik paprike. Veće štete nanosi kad napadne plodove i stabljike paprike. Ako se gusjenica ubuši u plod, onemogućuje njegovu upotrebu stoga što se na ulaznom otvoru ubrzo počne širiti gnjiloća.
Štetnici paprike su i ličinke lisnog minera koje izazivaju štetu, a žive između dva površinska sloja lista, gdje se hrane lisnim tkivom bušeći u njima hodnike. Zbog toga na listovima nastaju karakteristični hodnici – mine, koje mogu biti vidljive s lica i naličja lista. Na peteljkama i bobama se javlja tamnoljubičasta boja a ovi organi gube funkciju.
