Domaći uzgoj organskog povrća danas je u potpunosti zaživio, a uvijek je bolje i zdravije jesti nešto za što znamo odakle je. Važno je znati da se sadnja povrća po mjesecima značajno razlikuje, što znači da jedno povrće možemo saditi isključivo u proljeće, a drugo ljeti.
Povrće koje uzgajamo u vlastitim vrtovima garantira nam kvalitetu i sigurnost da je ono što jedemo zdravo. Da bi naše biljke uspješno rasle i na kraju dale kvalitetne plodove, vrlo je važno kako ih, ali i kada sadimo. Većina početnika ne zna kad se koje povrće uopće mora saditi, što često rezultira lošim urodom.
Zimska sadnja povrća
Siječanj je pravo vrijeme rezervirano za radove u vrtu, naročito gnojivu, a povrće koje tada možemo početi saditi jesu cvjetača, brokula, kelj, zelena salata i kupus. U slučaju da nema snijega, slobodno se sade i bob, češnjak, grašak, grah i luk.
U veljači već polako možemo započeti s postavljanjem plastenika kako bismo svojim biljakama osigurali toplije uvjete za rast i razvoj. U postavljenim plastenicima zatim sadimo peršin, celer, papriku, patlidžan i rajčicu. Ako vremenski uvjeti to dozvoljavaju, na otvorenom prostoru možemo saditi blitvu, bob, ciklu, mrkvu, rokulu, špinat, artičoku, krumpir i rokvice.
Mjesec ožujak rezerviran je za sadnju presadnica, i to krastavaca, paprike, patlidžana i rajčice. Da bi povrće uspjelo, presadnice obavezno moramo redovno zalijevati, prozračivati i dohranjivati. Na otvorenom prostoru još možemo saditi i bob, crni korijen, pastrnjak, šparogu i špinat.
Proljetna sadnjapovrća
U travnju je na redu provođenje pripreme presadnica u plastenicima za skori izlazak na polje. To podrazumijeva snižavanje temperature i redovno provjetravanje. Usput se vrše posljednje pripreme za sjetvu i sadnju. Posebnu pozornost treba obratiti pravilnoj zaštiti od bolesti i ostalih štetnih nametnika koji napadaju povrće. Tada sadimo ciklu, mahune, krastavce, mrkvu, salatu, patlidžan, peršin, rajčicu, papriku, tikvice i poriluk.
Svibanj je mjesec za sadnju podzemne korabe, rotkve, tikvice, poriluka, celera i kukuruza. Osim sadnje, u ovom je razdoblju također vrlo važno provesti zaštitu protiv opasnih nametnika, naročito plamenjače i pepelnice.
U mjesecu lipnju provodi se priprema za sjetvu kupusnjača. Više pažnje provodi se za zaštitu rajčice, krumpira, luka, češnjaka i mahuna protiv bolesti. Što se tiče sadnje, na redu su grah mahunar, mrkva, salata, radič, cvjetača, poriluk i endivija. Rasadnike bismo obavezno morali zaštititi od jakog sunca, naprimjer mrežama koje bi štitile mlade usjeve i biljke.
Ljetna sadnja povrća
Srpanj je mjesec vrlo visokih temperatura zbog čega bismo trebali pojačano zalijevati svoje domaće povrće. Od povrća se sadi kelj, kupus, kelj pupčar, brokula, radič, cvjetača i poriluk.
U kolovozu počinje vrijeme berbe i ranog spremanja zimnice. Zbog sušnih vremenskih prilika važno je što više zalijevati povrće, ali i provoditi zaštitu protiv nametnika. Sadi se blitva, mrkva, peršin, luk srebrenac, matovilac, kineski kupus, korabica, endivija i poriluk.
Rujan je razdoblje u kojem se površine polako počinju pripemati za jesensku sadnju. Zalijevanje se provodi prema potrebi, jednako kao i zaštita od bolesti i nametnika. Također je vrijeme za berbu ljetnih plodova. Sade se peršin, zelena salata, matovilac, češnjak, artičoka, poriluk i luk srebrenac.
Sadnja u jesenskom razdoblju
U listopadu se provode radovi na površinama za sjetvu ili sadnju u rano proljeće. Osim toga, tlo se obogaćuje hranjivim gnojivom i humusom. Od povrća sadi se češnjak, luk, salata, matovilac, radič, artičoka i luk srebrenac.
Studeni je mjesec za gnojidbu, kopanje i oranje povrtnjaka. Tlo se priprema za sadnju, a sade se bob mahunar, grašak, mrkva, peršin, češnjak i luk.
U prosincu rast povrća nije osobit, s obzirom na vrlo niske vanjske temperature. Međutim, na svim slobodnim površniama provodi se kopanje i oranje. Sadi se bob mahunar, grašak, salata, rani kupus i rani kelj.