Sadrži vitamine B1, B2, B3, C i E, te minerale poput natrija, kalija, kalcija, magnezija, fosfora, željeza i sumpora. Osim toga, ima jaka antigljivična, antibakterijska i antivirusna svojstva te se ubraja u prirodne antibiotike zahvaljujući alicinu. Složit će se da bijeli luk treba biti sastavni dio svakog kućanstva, a kako ga posaditi i u koje vrijeme godine donosimo u nastavku teksta.
Sadnja
Bijeli luk se može saditi u proljeće ili u jesen. Ako se sadi u jesen bijeli luk tada prezimi u zemlji zimski period godine. Sadnja bijelog luka u jesen ovisi o klimi pa se u mediteranskim područjima sadnja bijelog luka proteže do studenog, dok se u kontinentalnim dijelovima sadi do kraja listopada. Tako posađenom bijelom luku u proljeće se razvije lukovica, a sam luk dozrijeva početkom ljeta, u lipnju. Za razliku od proljetnog, jesenski češnjak ima veću glavicu i krupnije češnjeve. Također, jesenski je češnjak potrebno posaditi na dubinu od 4-5 centimetara u dobro pripremljenu zemlju, dok se proljetni češnjak sadi na nešto manju dubinu. Za sadnju bijelog luka idealna su blago kisela ili neutralna tla.
Savjeti prilikom sadnje bijelog luka u jesen
Osim pripreme zemlje, preporučljivo je lukovice češnjaka staviti u hladnjak nekoliko dana prije sadnje kako bi se naviknule na niže temperature. Niske temperature prije sadnje pospješuju razvoj listova i produljuju vegetaciju. Neposredno prije sadnje češnjevi se s lukovice odvajaju i dezinficiraju. Potom se stavljaju u zemlju pri čemu je važno paziti na položaj češnjeva u zemlji. Savjetuje se da se sade krupniji češnjevi jer oni daju veće glavice. Također, prilikom sadnje, češnjevi trebaju biti okrenuti prema gore ili blago nakošeni.
Nakon branja, u toplijem dijelu godine, češnjak je potrebno očistiti od zemlje i dobro osušiti budući da je vlažan češnjak sklon brzom truljenju.
