Proljetna rezidba voćaka, kako neki nazivaju
ljetnu rezidbu, jer se ona izvodi što ranije u proljeće, je
mjera uzgoja koja se preporučuje za gotovo sve voćne
vrste.
Njome se nastoji se uravnotežiti rodnost i bujnost voćke.
Vrlo je važno znati da je za breskvu, koja razvija mnogo bujnih
mladica, ova rezidba obavezna.
Proljetna rezidba voćaka radi se na jezgričavom
(jabuka, kruška) voću tek u lipnju, dok se kod breskve rezidba
obavlja oko mjesec dana kasnije.
Ova rezidba voćaka naziva se i zelenom rezidbom, a njome se
dopunjuje zimska rezidba.
Prije rezidbe treba uočiti raspored kosturnih grana, odnosno
rodnih grančica i mladica s vegetativnim pupovima.
Svaka voćka promatrana zasebno nameće zaključak gdje, kada i
koliko treba rezati.
Proljetna rezidba voćaka se izvodi da bi plodovi dobili više sunca i time dobili ljepšu boju. Njome se odstranjuju suvišne mladice iz sredine krošnje kako bi ona bila što bolje osvijetljena. U krošnji se ujedno nakon ovakve rezidbe zadržava manje vlage pa patogene gljivice imaju slabije uvjete za razvoj.
Tijekom ove rezidbe uklanjaju se takozvane vodopije, uspravne mladice izrasle u istoj godini koje nepotrebno iscrpljuju voćku.
Proljetna rezidba voćaka važna je i da bi se odstranile jače grančice pri vrhu grana, a odstranjivanjem nepotrebnih grana i lišća smanjuje i transpiracija što voćkama pomaže da bolje podnesu ljetnu sušu.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
