Hrvatska obiluje prirodnim ljepotama, a tome u prilog ide i veliki broj zaštićenih prirodnih područja i pojava. Zakon o zaštiti prirode određuje 9 kategorija prostorne zaštite, a najljepša i najvrednija područja zaštićena su u 2 stroga rezervata, 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode. U nastavku donosimo popis zaštićenih područja u Hrvatskoj.
U strogom rezervatu, području s neizmijenjenom prirodom, zaštićene su Bijele i Samarske stijene u Gorskom kotaru te Hajdučki i Rožanski kukovi na području nacionalnoga parka Sjeverni Velebit.
Nacionalni parkovi obuhvaćaju prostrana i pretežno neizmijenjena područja s jednim ili više očuvanih ekosustava. Nacionalni parkovi Plitvička jezera i Krka ističu se jedinstvenom krškom morfologijom i hidrologijom te veličanstvenim sedrenim slapištima i jezerima. Kornati i Mljet otočni su nacionalni parkovi s jedinstvenim krajolikom i bogatim podmorskim svijetom. I Brijuni su otočje, ali obuhvaćaju kultivirane parkove te vrijednu kulturnu i povijesnu baštinu iz antičkoga razdoblja.
Risnjak, Paklenica i Sjeverni Velebit planinska su područja s karakterističnim reljefnim značajkama poput brojnih vapnenačkih stijena ili dubokih kanjona, s visokoplaninskim travnjacima i prostranim šumskim kompleksima te endemičnim vrstama.
Nadalje, popis zaštićenih područja u Hrvatskoj obuhvaća parkove prirode - dijelom kultivirana područja s važnim ekološkim obilježjima u kojima su dopuštene određene gospodarske djelatnosti. Od 11 parkova prirode 6 ih je planinskih, i to Velebit, Biokovo, Medvednica, Papuk, Učka te Žumberak-Samoborsko gorje. Telašćica i Lastovsko otočje otočni su parkovi koje odlikuje velika kopnena i morska bioraznolikost. Kopački rit i Lonjsko polje nizinsko-poplavna su područja sa staništima rijetkih životinjskih vrsta i izvornom pučkom arhitekturom. Vransko jezero iznimno je važno za gniježđenje i zimovanje ptica.
Nacionalni parkovi i parkovi prirode zajedno obuhvaćaju površinu od 5151 km² ili 9,1% površine zemlje. Ostale kategorije zaštićene prirode jesu posebni rezervat, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture. Svim aktivnostima u zaštiti prirode upravlja Državni zavod za zaštitu prirode.
Pojedina zaštićena područja uključena su u međunarodne sustave zaštite prirode. Plitvička jezera nalaze se na Popisu svjetske prirodne baštine; planina Velebit i regionalni park Mura–Drava–Dunav dijelovi su međunarodne mreže rezervata biosfere MaB (Man and the Biosphere), a Kopački rit, Lonjsko polje, Delta Neretve, Crna Mlaka, a od 2013. i Vransko jezero, nalaze se na popisu međunarodno vrijednih močvara (Ramsarska konvencija). Park prirode Papuk dio je europske mreže geoparkova.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju sva zaštićena područja, ali i ona prepoznata kao vrijedna postaju dijelom ekološke mreže kopnenih i morskih područja Natura 2000. Ovo je bio popis zaštićenih područja u Hrvatskoj.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
