Dobra i kvalitetna prihrana krumpira može se postići samo ako krumpir u svim razvojnim fazama ima na raspolaganju dovoljnu količu raspoloživih glavnih hranjivih sredstava (fosfor, dušik, magnezij, kalij). U nastavku saznajte kako kvalitetno gnojiti krumpir.

Od dušikovih gnojiva preporuča se koristiti amonijev sulfat, ali se uspješno mogu primijeniti i ostala dušikova gnojiva.

Od fosfornih gnojiva najviše se upotrebljava superfosfat, ali se mogu primjeniti i ostala fosforna gnojiva (trostruki superfosfat). Kalijeva gnojiva za gnojidbu krumpira ne smiju sadržavati klor. Odavno je poznatno da klor smanjuje sadržaj škroba u gomoljima, da produžava vegetaciju i da smanjuje mogućnost čuvanja krumpira u skladištima. Zato se u gnojidbi krumpira preporuča upotreba kalij-sulfata ili još bolje, kalij-magnezij sulfata.

Nadalje, prihrana krumpira mora sadržavati i organska gnojiva, osobito stajski gnoj i zelena gnojidba. Najekonomičnije količine zrelog stajskog gnoja za krumpir iznose 20-30 t/ha. Za zelenu gnojidbu najbolje je upotrijebiti lupinu ili bob. Uspijela zelena gnojidba vrijedi jednako kao i 5-6 t/ha zrelog stajskog gnoja.

U gnojidbi krumpira veliku važnost ima i način i vrijeme upotrebe gnojiva, no najbolje je da se vrijeme upotrebe stajskog gnoja uskladi sa vrstom tla. Na laganijim tlima treba ga upotrebljavati kasnije u jesen ili čak u proljeće zbog opasnosti od ispiranja dušika.

Prihrana krumpira kod težih (glinasta) tla mora sadržavati upotrebu stajskog gnoja u ljetno-jesenskoj fazi obrade tla. Budući da se na tim tlima ne preporuča duboko zaoravanje stajskog gnoja, bit će najbolje da se on zaore drugim ljetnim oranjem na dubinu od 15-20 cm. Ako se to ne učini iz bilo kojih razloga, treba ga zaorati jesenskim dubokim oranjem.

Raspored mineralnih gnojiva treba uskladiti sa ritmom rasta krumpira.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!