Bijeli ili planinski stolisnik (Achillea clavenae) je trajna zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae).
Ako započinjemo priču o planinskim biljkama, onda je svakako moramo započeti pričom o Velebitu na kojeg, zbog njegovog posebnog položaja, utječu različite klime i geografska područja, a zatim i o biljci zvanoj planinski stolisnik.
Na Velebitu žive biljke iz primorskog, kontinentalnog i
planinskog biljnog svijeta. Vrste koje pripadaju nekom području
nazivaju se flornim elementima. Među biljkama Sjevernog Velebita
najčešće su planinske biljke, a među njima se izdvaja planinski
stolisnik.
Planinski stolisnik raste busenasto na
kamenjarskim travnjacima i vapnenačkim stijenama.
Raspored vrsta planinskih biljaka u sjevernim krajevima i na
vrhovima nastao je za razdoblja u kojima je velik dio Zemlje bio
pokriven ledom. Tada su biljke hladnih područja izgubile svoj
životni prostor i bile prisiljene povući se južnije, a kada se
kasnije led počeo otapati, svim tim vrstama postalo je pretoplo,
pa su se zadržale samo na vrhovima planina, gdje je klima nalik
onoj sjevernoj odnosno polarnoj.
Planinski stolisnik vrlo je aromatična planinska
biljka Alpa i Dinarida. Stabljika i listovi su mu gusto
obrasli finim dlakama, što mu daje baršunastu
teksturu.
Srebrnkasto je sivozelen i bijelih cvatova, krupnijih u odnosu na
obični stolisnik (A. millefolium). Cvate od srpnja do rujna.
Ljekoviti dijelovi su cvijet i cijela biljka. Može se koristiti i za vanjsku upotrebu u obliku kupki, obloga ili ekstrakata za liječenje kožnih oboljenja, hemeroida itd. Eterično se ulje koristi u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji.
Planinski stolisnik je otporan na vrućinu i sušu, kao i većina kamenjarskih vrsta.
U Hrvatskoj je planinski stolisnik zaštićen zakonom i nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske, u kategoriji gotovo ugrožena.
