Pinija drvo naraste od 15 do 20 metara, a promjer debla mu je oko 60 centimetara. Krošnja pinija drveta ima oblik kišobrana, a deblo mu je snažno sa korom koja je smeđecrvene boje, debela od dva do deset centimetara, sa duboko izbrazdanom strukturom koja ispuca na velike sivosmeđe ploče.
Korijenski sustav je razgranat i dubok, a pupovi su valjkasti, svijetlo smeđe boje sa resastim ljuskama. Pinija drvo ima iglice koje su krute sa oštrim vrhom, zelenoplavičaste do svijetlozelene boje, a opadaju treće ili četvrte godine.
Pinija drvo je u Hrvatskoj rasprostranjena po cijeloj obali, ali se autohtonom vrstom smatra jedino na pjeskovitim terenima istočnog dijela Mljeta. Visoko podignuta krošnja smanjuje opasnost požara krošnje pa se preporuča za pošumljavanje u kombinaciji sa alepskim borom i čempresom.
U sredozemnim zemljama pinija drvo je važna gospodarska vrsta zbog cijenjenog i kvalitetnog sjemena koje se u gastronomiji koristi kao začin, a u medicini se koristi jer se sjeme koje ima ljekovita svojstva koristi kod reguliranja krvnog tlaka i kontrole tjelesne težine.
Sjeme pinija drveta je bogato hranjivim tvarima, vlaknima i mineralima od kojih su najzastupljeniji kalij, fosfor i magnezij. Osim sjemena, lijekoviti su i drugi dijelovi pinija drveta.
Terpentin koji se dobiva iz smole pinija drveta dobar je diuretik, poboljšava cirkulaciju, a u obliku parne kupelji koristan je lijek kod reume i bubrežnih oboljenja. Terpentin se koristi i za liječenje bolesti respiratornog sustava, kožnih oštećenja, bolesti i ozljeda gdje se primjenjuje u obliku krema, inhalatora i flastera.
Drvo pinije je tipične tamne strukture pune kontrasta, na svijetlom drvetu te se često koristi za izradu namještaja i vrata.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
