Otočić Košljun, lok. čak. Mostir, je otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Šumski je rezervat prirode i spomenik kulture. Površina otočića Košljuna iznosi 0,072 km². Dužina obalne crte iznosi 1,08 km. Najviša točka je 6 mnm. Košljun se nalazi u neposrednoj blizini otoka Krka i pripada njegovom otočju. Točnije, nalazi se u zaljevu Puntarska draga između grada Krka i Punta.
Otočić Košljun administrativno pripada području Grada Krka, iako je svakodnevno povezan s Puntom i od njega udaljen samo nekoliko stotina metara. Razlog tome je povijesni. Naime, Košljun je još od najstarijih vremena bio povezan s Krkom preko lokaliteta Mikul na poluotoku Prniba. Punat, iako je postojao u srednjem vijeku, značajnije se razvio i proširio tek u drugoj polovici 19. st. Osim toga i sam Punat je sve do konca 19. st. bio dijelom Grada Krka pa je Košljun, s obzirom na povijesno dugotrajniju povezanost s Krkom, formiranjem Općine Punat 1886. g. ostao dijelom matične jedinice.
Reformom teritorijalnog ustrojstva Republike Hrvatske 1992. g. otok Krk je ponovno podijeljen na sedam samoupravnih jedinica, ali je Košljun, premda u potpunosti usmjeren na Punat, ostao dijelom Grada Krka.
Naziv Košljun dolazi od latinske riječi castellum, što znači dvorac, utvrda[3]. Iz te su riječi nastali brojni nazivi naselja i lokaliteta na jadranskoj obali (Kaštela, Kastav...), što ukazuje kako se riječ kroz povijest mijenjala u različitim oblicima. Za Košljun postoje mnogi različiti oblici tog naziva kroz povijest, neki od njih su: Castillio, Castigion 1481. g., Cassgliun, Cassion, Cursion, Corsion 1520. g.
Otočić Košljun je najpoznatiji po franjevačkom samostanu koji se nalazi na njemu već oko šest stoljeća. Osim samostana na otočiću su i muzej, dvije crkve, Navještenja Marijina i svetog Bernardina te tri kapelice: Sv. Porođenja, Sv. Križa (sv. Jerusolima) i Sv. Franje.
