Neke vrste drveta su "kaloričnije" od drugih i takve se vrste koriste kao ogrjevno drvo za grijanje u obiteljskim kućama.

Energetska vrijednost ogrjevnog drveta ovisi o količini vode u drvetu, koja ne bi trebala biti veća od 25%. Svako drvo koje se koristi kao ogrjevno drvo, a ima veći postotak vlage dovodi do pada optimalne temperature i to uzrokuje poveću količinu dima i oštećenja dimnjaka.

Kao najbolje ogrjevno drvo pokazali su se bukva, grab, breza, jasen i hrast. Bukovo ogrjevno drvo, primjerice, proizvodi jaki žar, te ujednačeno i dugotrajno emitira toplinu.

Ogrjevno drvo se smatra dovoljno suhim za korištenje tek nakon jedne do dvije godine skladištenja.

Prilikom loženja nikako se ne savjetuje koristiti ogrjevno drvo koje je trulo, onečišćeno, ili tretirano kemikalijama, budući da bi takvo drvo stvorilo naslage čađi u dimnjaku, a u slučaju ogrjevnog drveta koje je kemijski tretirano može doći do proizvodnje toksičnih i kancerogenih spojeva pri izgaranju.

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!​