Skijanje je sport kao i svaki drugi te zahtijeva dobru kondiciju, a fizička spremnost znači i manje šanse za ozljede. To je posebno slučaj kada spominjemo nordijsko skijanje i njegove discipline, jer zahtijeva i veliku izdržljivost.
U skijaškom športu razlikuju se alpske i nordijske discipline.
Nordijsko skijanje zapravo je vrsta skijanja, kod kojeg je
skijaški vez konstruiran tako da su prsti skijaša pričvršćeni za
skiju, a peta skijaša je slobodna.
Nordijsko skijanje ime je dobilo po zemljama u kojima je
povijesno nastalo a i danas je najraširenije upravo u tim
zemljama - Finskoj, Norveškoj, Švedskoj.
Nordijsko skijanje i sve njegove discipline, je popularan vid rekreacije ali i natjecateljski sport koji je standardan na Zimskim olimpijskim igrama.
Osnova tehnike u nordijskom je karakteristika veza koji omogućava podizanje pete skijaša od same skije, što omogućava zamah i potiskivanje skije.
Postoje dvije osnovne discipline natjecanja za nordijsko
skijanje:
To je skijaško trčanje te skijaški skokovi.
Osim toga, skijaško trčanje je kombinacija dva sporta: skijaško trčanje i skijaške skokove, te biatlona, koji povezuje skijaško trčanje i streljaštvo.
U skijaškom trčanju muškarci se natječu na 10 km klasično, 15 km progon (franc. poursuite) slobodno, 30 km slobodno, 50 km klasično te u štafeti 4 × 10 km klasično i slobodno; u nordijskoj kombinaciji (skok na 90 m i trčanje na 15 km) i ekipnoj kombinaciji (skokovi na 90 m i štafeta 3 × 10 km). Nordijske su discipline za žene skijaško trčanje na 5 km klasično, 10 km progon slobodno, 15 km slobodno, 30 km klasično, štafeta 4 × 5 km klasično i slobodno. Biatlon se sastoji od skijaškoga trčanja i gađanja puškom: muškarci se natječu na 10 km, 20 km i u štafeti 4 × 7,5 km, a žene na 7,5 km, 15 km i u štafeti 4 × 7,5 km.
Ovo su osnovna pravila za nordijsko skijanje, i za sve discipline u nordijskom skijanju.
