U vrtlarstvu se zimzeleni grmovi za vrt koriste za dijelove vrta koje treba trajno ozeleniti pa tako nastaju bordure, živice ili druge vizualne barijere od grmlja koji su ujedno i najbolji ukras vrta.

Zimzeleni grmovi za vrt zadržavaju lišće tijekom svih godišnjih doba, bit će dobar izbor ali morate voditi računa da a trajnost lišća varira od nekoliko mjeseci, za one biljke koje zamjenjuju stare listove novima, pa do cijelog desetljeća.

Mediteranski grmovi U vrtlarstvu se niski zimzeleni grmovi koriste zbog cvatnje, ugodnih mirisa i lijepe forme. Primjeri takvog grmlja su: božikovina, šimšir, kurika, patuljasti bor, velecvjetna magnolija, crnika, eukaliptus, lovor… 

Ako imate dovoljno prostora, pa se niski zimzeleni grmovi mogu posaditi u vašem vrtu, pravi ste sretnik. Šimšir, tuja, patuljasti bor i drugi četinari s busenom. Zahvaćajući zimzelenim biljkama, vrt će i zimi biti zelen što dobro utječe na raspoloženje i energiju ukućana.  Ako imate veći vrt i u njemu želite naglasiti obrise nekog puteljka u vrtu možete posaditi šimšir uz sam rub stazice i urednoga oblikovati. 

Šimšir poznat i kao Buxus, Topiar, Kugla, je spororastući zimzeleni grm, koji može narasti i do 6 metara.  Patuljasti bor, popularna vrsta bora grmolike loptaste forme koji vrlo sporo raste. Jednostavan je ua uzgoj, izdržljiv je, a pritom je vrlo dekorativan. Najčešće se sadi samostalno u vrtovima, posudama ili žardinjerama kao dekorativno grmlje. Prija mu i kamenita podloga.

Tuja, zimzeleni četinar, koji raste u visinu do jednog metra pa ga možemo svrstati u najljepše zimzeleno ukrasno grmlje za vrt. Tuja se može uzgajati i u žardinjerama, kao živa ograda. Potrebno joj je dosta vode a prija joj sunčani položaj.

Četinari s busenom mogu se saditi  tijekom cijelog perioda mirovanja vegetacije a to znači od polovine listopada do kraja travnja. Važno je da se pri sadnji  izbjegnu ekstremno niske temperature i zamrznuta zemlja. 

To su niski zimzeleni grmovi koje možete zasaditi u vrtu i s kojima sigurno nećete pogriješiti.