Najkraći dan u godini  je dan kad je najkraće razdoblje od izlaska do zalaska Sunca i još se naziva zimski solsticij.

Kako do toga dolazi? Zemljina os je nagnuta, a njen nagib iznosi 23°27´. Zemlja obilazi Sunce po svojoj putanji, a jedan od polova je uvijek više nagnut prema Suncu od onog drugog. Samo dvaput godišnje dolazi do njihovog izjednačavanja i to je u trenutku proljetnog i jesenskog ekvinocija ili ravnodnevnice.

Na najkraći dan u godini, Sjeverni pol je najudaljeniji od sunca, dok je južni pol najpriklonjeniji Suncu. Sunčeve zrake su okomite na južnu obratnicu, koja je zamišljena kao kružnica koja se nalazi na  23°27´ južne geografske širine. Južna polutka najviše je obasjana upravo tog dana i svim ljudima na toj strani polutke je dan najduži, a noć najkraća. S druge strane, sjeverna polutka će tog dana imati najkraći dan i najdužu noć.

Nakon zimskog suncostaja primjećujemo da se Sunce počinje dizati, to je prividno gibanje Sunca. Kako Zemlja nastavlja putovati oko Sunca, sjeverna polutka mu se sve više priklanja i ono ju sve više obasjava.

Najkraći dan u godini predstavlja i početak zime. Iako već znamo da zima počinje 21. prosinca, zimski solsticij ne pada svaki dan na isti dan. To se događa zato što položaj Zemljine osi utječe na gravitacijsko djelovanje Sunca i mjeseca te zbog korekcije kalendara u prijestupnim godinama.

 Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!