Moderna glazba je put kroz koji suvremeni umjetnici i glazbenici teže eksperimentu i istraživanju istine, a ne samo ljepote.

Tako je još davno ugledni povjesničar Eric Hobsbawm nazvao je 20. stoljeće dobom ekstrema, a to se poslije odrazilo u modernoj glazbi.  S obzirom na takve društvene i političke okolnosti, i glazba, kao i umjetnost je morala biti posve drugačija do ostalih epoha i u skladu s tadašnjim poimanjem svijeta i života uopće.

Glazba je postala dostupnija nego ikad prije, kao i sredstva putem kojih je ta konzumacija moguća, pa s pravom i nosi naziv moderna glazba.

Jedna bitna značajka dvadesetog stoljeća jest veliki napredak znanosti i tehnologije koji i dalje raste.  Izum i izvanredni razvitak snimanja te pohranjivanja tonskih i video zapisa u svim mogućim oblicima, značio je revolucionarnu promjenu u modernoj glazbi. Moderne glazbe, ali i one puno prije današnjih vremena, nema bez - klavijatura i gitare, a zatim moderne glazbe nema ni ako nemamo pojačala za neke od modernih instrumenata. Za sve je kriv Marshall, a danas su tu miksete, mix pultovi, što li sve ne, kako bi zvuk onog što nam je otpjevano i odsvirano bio kvalitetan.

Zahvaljujući snimkama skladbi i pjesama, moderna glazba postaje dostupna većem broju ljudi nego ikada ranije, a miješaju se i utjecaji kultura iz svih krajeva svijeta: brojni stvaratelji nadahnuti su afričkom i azijskom umjetnošću, američka doživljava umjetnost procvat i ekspanziju, a cijeli planet postaje jedinstvena pozornica. 

Glazbenici sve manje drže do tradicionalnih vrijednosti mišljenja i djelovanja. Teže eksperiment u istraživanju istine, a ne ljepote.

Već spomenuti razvoj masovnih komunikacija i industrijalizacija promijenili su strukturu društva, ali i samu publiku pa sada moderna glazba služi suvremenom čovjeku za opuštanje i uživanje bez potrebe za koncentracijom ili znanjem. U najširem smislu joj pripadaju jazz, mjuzikl, filmska glazba i rock.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!