U žitaricama je veliki broj travnih, odnosno uskolisnih i širokolisnih biljnih vrsta koje se javljaju kao korovi. Ipak, svega nekoliko korovnih vrsta dominira svojom prisutnošću i brojnošću kao i štetama koje čine.  Najprisutniji, a samim time i najopasniji korovi su širokolisni korovi u pšenici čiji je kritičan broj 15-20 biljaka/m²), a pojavljuju se: broćika, čestoslavica, mišjakinja, mrtva kopriva.

Širokolisni korovi u pšenici s latinskim nazivima su slijedeći: Rhizoctonia solani, Cercosporella herpotrichoides, Fusarium nivale, Fusarium roseum, Pythium sp.,  Ophiobolus graminis, lat. Bazidiomicete ssp. U proljetnom periodu potrebno je voditi računa o različitim vrstama širokolisnih korova koji su već u razvoju Mjere kojima se suzbijaju širokolisni korovi u pšenici: sjetva otpornih sorata, uništavanje prijelaznog domaćina, duboko zaoravanje žetvenih ostataka. 

Vrlo važne mjere kojima se suzbijaju širokolisni korovi u pšenici su i primjena herbicida. U jesenskom roku koriste se herbicidi širokog spektra djelovanja koji svoju djelotvornost u tlu zadržavaju sve do proljeća. Primjena nakon nicanja racionalnija je od primjene prije sjetve, jer korov osim korijenom, sredstvo upija i putem lista.