Bijela metla, vještičja metla, metlica biljka, ili samo metla, dolazi iz porodice Santalovke (Santalaceae). Zimzeleni je to i niski grm, zelenih, uglatih, metličastih, a uspravnih grančica (po čemu je i dobila ime a i naziv vrste). Rasprostranjena je na Mediteranu. Metlica biljka naraste do visine od 50-60 cm. Ima tanku koru, tamnozelena i gola, a korijen joj je dobro razvijen. Nije baš bogata listovima.  Cvate u ožujku i travnju, plod je jednosjemena koštunica veličine graška jarkocrvene boje.

Stvara neprobojno korijenje koje se neobuzdano širi izvan granica vrta. Svježi cvjetovi vrlo ugodno mirišu, a mnoštvo plodova koji dugo ostaju na grančicama čini metlicu vrlo dekorativnom i zanimljivom hortikulturi. Metlica biljka je ustvari, poluparazit na korijenju maslina, vinove loze i sl. 

Okruglaste sjemenke su krupne i bijele. Metlica biljka uspjeva na otvorenim vapnenačkim kamenjarima, makiji i napuštenim kulturama.  Metlicama pogoduju i sunčana staništa ali više vole polusjenu. Svi članovi ove porodice santalovki (a ima ih oko 400 vrsta), kao i cijelog pripadajućeg reda Santalales su poluparaziti ili paraziti. 

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!