Bijela metla, vještičja metla, metlica biljka,
ili samo metla, dolazi iz porodice Santalovke (Santalaceae).
Zimzeleni je to i niski grm, zelenih, uglatih, metličastih, a
uspravnih grančica (po čemu je i dobila ime a i naziv vrste).
Rasprostranjena je na Mediteranu.
Metlica biljka naraste do visine od 50-60 cm.
Ima tanku koru, tamnozelena i gola, a korijen joj je dobro
razvijen. Nije baš bogata listovima.
Cvate u ožujku i travnju, plod je jednosjemena koštunica veličine
graška jarkocrvene boje.
Stvara neprobojno korijenje koje se neobuzdano širi izvan granica
vrta.
Svježi cvjetovi vrlo ugodno mirišu, a mnoštvo plodova koji dugo
ostaju na grančicama čini metlicu vrlo dekorativnom i zanimljivom
hortikulturi.
Metlica biljka je ustvari, poluparazit na
korijenju maslina, vinove loze i sl.
Okruglaste sjemenke su krupne i bijele. Metlica
biljka uspjeva na otvorenim vapnenačkim kamenjarima,
makiji i napuštenim kulturama.
Metlicama pogoduju i sunčana staništa ali više vole polusjenu.
Svi članovi ove porodice santalovki (a ima ih oko 400 vrsta), kao
i cijelog pripadajućeg reda Santalales su poluparaziti ili
paraziti.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
