Postoji nekoliko vrsta kiselice , a najljekovitije su obična kiselica (lat. Rumex acetosa), i mala kiselica (lat. Rumex acetosella). Raste po poljima, livadama, zasijanim površinama i rijetkim šumama.  Mala kiselica se uglavnom sastoji od vlakana te manjeg dijela proteina.  Sigurno se mnogi sjećaju okusa kiselice, dok su je kao djeca brali na livadama i grickali, no mala kiselica je mnogo više od usputne grickalice.  Upravo njezina kiselina odgovorna je i za njen okus, koji pecka na jeziku, a sličan je kiviju ili jagodama. Od davnina se smatra čudotvornom biljkom protiv infekcija, groznice, skorbuta i trovanja.  Zbog visokog udjela vlakana, dodavanje kiselice u prehrani pomaže boljoj i zdravijoj probavi. 

Veliku upotrebu je imala i u kulinarstvu, u pripremi juha, salata i povrtnih priloga, te u pripremi jakih čajeva. Od vitamina sadrži C, A i B6, a od minerala željezo, magnezij, kalij i kalcij, a mala kiselica obiluje i polifenolnim kiselinama, flavonoidima i antocijaninima.

Mala kiselica je blago otrovna biljka zbog velikog udjela oksalne kiseline i zato njen unos mora biti umjeren, dok je u malim količinama bezopasna.  Čisti krv, potiče cirkulaciju i utječe na zdravlje, kvalitetu i izgled kože.  Šalica kiselice sadrži 15% dnevne preporučene doze kalija, koji je regulator tekućine u tijelu te opušta srčane žile i arterije, pa je mala kiselica dobra za regulaciju krvnog tlaka.

Mala kiselica snižava krvni tlak, što smanjuje rizik od ugrušaka i naprezanja srca koje može dovesti do koronarnih srčanih bolesti i drugih komplikacija.

Antioksidansi, kojima je mala kiselica posebno bogata, donose niz koristi za organizam, a njihovo antikancerogeno djelovanje jedno je od najvažnijih.