Plavi kotrljan, jedna je od rijetkih vrsta kotrljana koji rastu na području Hrvatske. Trajna je to biljka iz porodice štitarka. Štitasti cvat sastavljen je od brojnih, sjedećih cvjetova te podsjeća na glavicu.
Čičkoliko bilje je dobar naziv za ovu vrstu. Cvjetovi su joj plavi i skupljeni u guste glavičaste i bodljikave cvatove. Veličine su oko 2 cm. Oko cvjetova nalaze se još bodljikaviji listovi.
Biljka plavi kotrljan raste na jugoistočnom dijelu
Europe. Najveća koncentracija vrsta nalazi se u
zapadnoj Aziji i u Sredozemlju, te u tropskom dijelu
Amerike.
Neke se vrste (npr. E. alpinum, E. giganteum, E. planum) uzgajaju
kao ukrasne biljke.
Najčešće je nalazimo na planinskim područpjima s oko 1600 m
nadmorske visine.
Ima jestive mlade izdanke, listove i korijenje koji se koriste
dok još nisu bodljikavi.
Kotrljan biljka dolazi iz porodice štitarki (Apiaceae), s bodljikavim listovima.
Modri kotrljan (E. amethystinum) česta biljka kamenjarskih primorskih pašnjaka. Na planinskim travnjacima i u klekovini planinskoga bora raste zakonom zaštićeni planinski kotrljan (E. alpinum).
Rijedak je i vrlo ugrožen obalni kotrljan (E. maritimum), koji raste na pješčanim morskim obalama. Postoji vrlo malo ljekovitih biljaka s tako slavnom prošlošću kakvu ima biljka kotrljan.
Tako postoji legenda po kojoj je korišten kao afrodizijak pa je u stara vremena to vjerovanje bilo prošireno. Osim toga, korijen ove biljke korišten je za tegobe kod mjesečnice i kod želučanih bolesti, a i kao obrambeno sredstvo protiv infekcija.
U srednjem je vijeku primjena biljke kortljana bila vrlo
proširena, pa su ga tako propisivali i protiv plućnih
bolesti, izostanka menstruacije, zastoja mokraće, skorbuta.
Također je korišten za upale usne šupljine i desni, i protiv
parodontoze, žutice, plućne tuberkuloze i kožnih bolesti.
Nikakve nuspojave nisu poznate kod njegova korištenja, a u posljednje vrijeme znanstvenici se zanimaju za jednu drugu vrstu kotrljana, za Eryngium planum L., koji se pokazao vrlo djelotvornim kod hripavca.
Od poljskog se kotrljana ova vrsta razlikuje po plavoj boji
stabljike i cvjetnih glavica.
Raste kao divlja na Balkanskom poluotoku, pa tako i u našim
toplijim i sušim krajevima. Danas se rijetko primjenjuje, tako da
ju je teško nabaviti u biljnoj ljekarni.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
