Mak opijumski ima plod koji je tobolac, a pravilni cvjetovi imaju dva lapa, četiri latice i mnogo prašnika koji okružuju veliku plodnicu tučka. Mak opijumski je jednogodišnja biljka iz porodice makovki (Papaveraceae) koja naraste do 1.5 metara visine. Kultura je to južnijih, toplijih predjela i uzgaja se kao ozima kultura.  Vrtni, bijeli ili opijumski mak (P. somniferum) uzgaja se od davnine u Aziji i Sredozemlju, odakle se uzgojem raširio u mnoge zemlje umjerenog i suptropskoga pojasa. 

Ako krenemo od juga prema sjeveru u opijumskom se maku smanjuju alkaloidi (opijum), a osobito onaj najvažniji alkaloid morfij. Ima veliku važnost u farmaceutskoj industriji. Zarezivanjem njegovih nezrelih tobolaca dobiva se mliječni sok koji se na zraku zgušnjava, a djeluje omamljujuće.

Mak opijumski treba puno svjetlosti i pripada biljkama dugog dana, a najbolje uspijeva na plodnim, dubokim, dobro strukturnim tlima s povoljnim vodo-zračnim režimom.

Zanimljivo je da su ljudi su otkrili opijumski mak još u neolitiku, a počeo se koristiti oko 4000 prije Krista. Glavna tvar u opijumu je morfin, alkaloid koji ima analgetsko i sedativno djelovanje na centralni živčani sustav, a to je suprotno od kokaina koji je stimulans.