Mak opijumski ima plod koji je tobolac, a
pravilni cvjetovi imaju dva lapa, četiri latice i mnogo prašnika
koji okružuju veliku plodnicu tučka.
Mak opijumski je jednogodišnja biljka iz porodice makovki
(Papaveraceae) koja naraste do 1.5 metara visine. Kultura je to
južnijih, toplijih predjela i uzgaja se kao ozima
kultura.
Vrtni, bijeli ili opijumski mak (P. somniferum)
uzgaja se od davnine u Aziji i Sredozemlju, odakle se uzgojem
raširio u mnoge zemlje umjerenog i suptropskoga pojasa.
Ako krenemo od juga prema sjeveru u opijumskom se maku
smanjuju alkaloidi (opijum), a osobito onaj najvažniji
alkaloid morfij. Ima veliku važnost u farmaceutskoj
industriji.
Zarezivanjem njegovih nezrelih tobolaca dobiva se mliječni sok
koji se na zraku zgušnjava, a djeluje omamljujuće.
Mak opijumski treba puno svjetlosti i pripada biljkama dugog dana, a najbolje uspijeva na plodnim, dubokim, dobro strukturnim tlima s povoljnim vodo-zračnim režimom.
Zanimljivo je da su ljudi su otkrili opijumski mak još u neolitiku, a počeo se koristiti oko 4000 prije Krista. Glavna tvar u opijumu je morfin, alkaloid koji ima analgetsko i sedativno djelovanje na centralni živčani sustav, a to je suprotno od kokaina koji je stimulans.
