Nizinski zavičaj smjestio se između rijeka Mure, Save, Drave i Dunav. U njemu prevladavaju nizine pa ga zato i nazivamo nizinski zavičaj.
Zavičajna područja nizinske Hrvatske obuhvaćaju istočni dio
Slavonije, Baranju, Srijem i Požešku kotlinu.
Nizinski zavičaj nastao je na plodnom tlu gdje
je uglavnom zemlja crnica, prepuna livada kojima teku rijeke i
mnogi potoci, rastu listopadne šume, a ima klimu koja je umjereno
topla. Ljeta su topla a zime hladne s čestim snijegom.
Gospodarske djelatnosti doprinose razvoju ovog kraja iako
nizinski zavičaj nije dovoljno iskorišten, a situacija se sve
više pogoršava.
To je područje u kojem je industrija bila dosta razvijena,
posebno prehrambena, a mogućnosti za razvoj stočarstva,
šumarstva, kao i rudna bogatstva su nemjerljiva.
Nizinski zavičaj je i carstvo kukuruza, pšenice
i raži. Uljane repice, suncokreta i soje, a ni šećerna repica ne
zaostaje za njima.
Povrće, voće i vinova loza. krumpir, jabuke i šljive, samo su dio
bogatstva kojim obiluje nizinski zavičaj.
Požega, Đakovo, Osijek, Varaždin, Zagreb, Bjelovar, Sisak,
Vinkovci, Vukovar, nastavak su niski na bisernici ovoga dijela
Hrvatske.
Davna prošlost je ono na čemu se nizinski zavičaj
proslavio. Tu je Vučedol i Vučedolska jarebica, zatim
stari gradovi kao što su Varaždin i Zagreb te vojne utvrde
Karlovac i Slavonski Brod.
Mnoge crkve, narodne nošnje i smotre, ono je što čini
nizinski zavičaj poznatim i u svijetu.
Ljepotu šuma hrasta lužnjaka i odnos Slavonaca prema njoj, kao i svoj nizinski zavičaj, najljepše je opisao hrvatski književnik Josip Kozarac u svojim djelima.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
