Hrvatska nije zemlja visokih planina, ali značajan dio naše zemlje je u gorskom području. Planinska područja su ujedno, uz rijeke, i najdivljiji dio Hrvatske.

Veliki planinski lanci u Hrvatskoj izdigli su se pod utjecajem konvergencije (podvlačenja) dviju velikih svjetskih litosfernih ploča. S juga je to sjevernoafrička, a sa sjevera i istoka euroazijska litosferna ploča. 

Planinski lanci u Hrvatskoj nastali su tercijarnom ili alpskom orogenezom, pa tako i Dnaridi, koji predstavljaju najznačajniji planinski lanac u Hrvatskoj. 

Prostori iznad 1500 metara čine tek 0,11 posto ukupnog hrvatske teritorije. 

Među tim planinama nalaze se: Dinara (1831 m), Kamešnica (1810 m), Biokovo (Sv. Jure 1762 m), Velebit (Vaganski vrh 1758 m), Plješivica (Ozeblin 1657 m), Velika Kapela (Bjelolasica 1533 m), Risnjak (1528 m), Svilaja (1508 m), Snježnik (1506 m).

Većina naših planina pripada Dinarskom planinskom sustavu. Planine Dinarida građene su pretežno od vapnenca i karakterizira ih kraški reljef, dok su planine u unutrašnjosti (bivši otoci Panonskog mora) nešto niže, šumovitije, po postanku starije i općenito pristupačnije. Dinaridi se pružaju smjerom sjeverozapad-jugoistok, usporedno s jadranskom obalom.

Planinska područja i planinski lanci u Hrvatskoj su ujedno, uz rijeke, i najdivljiji dio Hrvatske.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!