Invazivne vrste su zapravo sve strane vrste biljaka koje su  je nezavičajne vrste, a koje prirodno ne obitavaju u određenom ekološkom sustavu nekoga područja. Invazivne biljke u takav okoliš dospjele ili mogu dospjeti namjernim ili nenamjernim unošenjem. 

Ako naseljavanje ili širenje invazivne strane vrste negativno utječe na biološku raznolikost domaćeg podneblja, ako utječe na zdravlje ljudi ili pričinjava ekonomsku štetu na istom području, tada tu vrstu smatramo i nazivamo invazivnom vrstom.

Najočitiji primjer invazivne vrste lošeg utjecaja na zdravlje ljudi predstavlja biljka ambrozija čiji je pelud izraziti alergen koji uzrokuje alergije kod brojnih ljudi.  No, čovjek je svijetom prenio i mnoge viruse i bakterija zbog kojih su umrli milijuni ljudi. I njih nazivamo invazivnim vrstama iako nisu biljke. Takvi su patogeni npr. virusi gripe, HIV-a, virus Zapadnog Nila itd.

Zanimljivo je i saznanje po kojem šteta koju strane invazivne vrste godišnje uzrokuju u 27 zemalja članica EU-a iznosi između 9,6 i 12 milijardi eura.  Stoga je danas, jedan od najvećih izazova zaštite prirode u Europi, kontrola invazivnih vrsta i smanjivanje njihova utjecaja na zavičajne vrste i cjelokupne ekološke sustave.

Invazivne vrste biljaka u Hrvatskoj su: Kanadska hudoljetnica, Pajasen, Srebrnolisna pomoćnica, Kineski bagrem i Grozdasta kaulerpa.