Jadranska obala je jedna od najrazvedenijih u svijetu te doseže duboko u nizine gdje se mogu naci izoliranih dijelova krška. Rijeke u kršu su bogate slapovima i poznate po sedrenom fenomenu što je dovelo do formiranja karakteristicnih geomorfoloških oblika. Prodorom vode u podzemlje nastale su spilje, ponori, jame uključujući i podzemne rijeke i jezera. U nastavka saznajte koje su vode u Hrvatskoj.
Najduže rijeke u Hrvatskoj su Sava, Drava i Dunav. Hrvatske rijeke pripadaju Crnomorskom (62%) i Jadranskom (38%) slivu. Rijeke koje pripadaju Crnomorskom slivi su nizinske rijeke sa brojnim poplavnim šumama, pašnjacima i rukavcima.
Zbog vapnenačke baze, rijeke jadranskog sliva su kratke s čestim brzacima i slapovima, uključujući i kanjone na nekim dijelovima. Brojne rijeke poniru kroz krška polja te stvaraju sisteme cirkulacije podzemnih voda, koje obiluju endemične vrste riba.
Vode u Hrvatskoj: Jezera u Hrvatskoj ima malo, ali su izuzetno vrijedna. Najpoznatija su Plitvička jezera, hrvatski nacionalni park koji je na popisu UNESCO-ve liste svjetskih kulturnih i pripodnih vrijednosti. Riječ je o 16 jezera koje formira rijeka Korana protječući preko brojnih sedrenih barijera.
Vranjsko jezero pokraj Pakoštana je najveće
prirodno jezero u Hrvatskoj sa površinom 30,7 ². Vranjsko jezero
na otoku Cresu je značajno manje, ali izrazito duboko (74m), a
Crveno i Plavo jezero kod Imotskog su jedinstvena.
Hrvatsko ima neiscrpno bogatstvo močvarnih
staništa, od kojih je četiri uključeno
na Ramsar-ovu listu: Lonjsko Polje (50.5
hektara), Kopački Rit (17.7 hektara),
Delta Neretve (11.5 hektara) i ribnjak Crna
Mlaka (625 hektara).
Lonjsko Polje, u središnjem dijelu toka Save, je poplavno podrucje sa širokim, poplavnim hrastovim šumama, livadama i poplavnim pašnjacima. Staništa brojnih ugroženih vrsta, kao što su bijeli repom orao, orao manjoj pjegavi, crna roda, žlica bill, bijela roda, žlicarka, bijela roda, kos i ostali nalaze se ovdje.
Kopački rit, smješten na mjestu gdje Drava utječe u Dunav, bogat je jezerima, lokvama i kanalima uključujući i ribnjake. U Kopačkom ritu prebiva najveća populacija bijelih orlova, a ujedno je i mjesto za gniježdenje 90% bijelih gusaka u Hrvatskoj. To je ujedno i jedino mjesto u Hrvatskoj gdje se veliki kormoran gnijezdi.
Nadalje, vode u Hrvatskoj. Jadransko more ima površinu od 138,595km², a prosječna dubina je 173m. Dubine veće od 200m mogu se naći oko otoka Jabuka u južnom Jadranu. Jadransko more, koje posjeduju nizak nivo soli, fosfora i dušika, smatra se morem sa niskom produktivnosti. Međutim, s obzirom na veliki broj endemskih vrsta flore i faune, Jadransko more se izdvaja kao posebna biogeografska jedinica Mediterana.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
