Dinarsko gorje račva se i pruža u nekoliko usporednih redova od
kojih jedan nastavak niza uzvišenja sjevernije formira otoke
sjevernog Jadrana.
Upravo ti otoci su djelovi planine uz Jadransko
more, tj, nekadašnji dinarski visovi i doline, a
potopljeni su podizanjem razine mora nakon otapljanja leda po
završetku ledenog doba.
Taj otočni niz koji čine ga Krk, Cres, Lošinj, Rab, Pag i
dr. nastavlja se na području sjeverne Dalmacije, ali u prvom
dijelu kao nisko, valovito, a potom i umjereno brdovito područje,
bez viših planina: Ravni kotari i Bukovica.
Primorski, odnosno obalni dalmatinski niz čine planine uz Jadransko more: Kozjak, Mosor, Omiška Dinara, Biokovo i Rilić i dr. manje planine i brda.
Kroz Dalmatinsku zagoru se pruža središnji odnosno zagorski dalmatinski niz u kojemu su među ostalima Promina, Moseć i Svilaja, Vrgorsko gorje i druge. Ovo i nisu baš planine uz Jadransko more ali ih možemo spomenuti ovdje jer su dio zagore.
Još južnije od ovih nizova, presječen dolinom i deltom Neretve, paralelno s obalnom linijom, i prateći tzv. dinarski smjer pružanja (SZ-JI) nalazi se lanac niskih planina uz Jadransko more, (doseže 1234 m) južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine koji se proteže na jug do masiva Orjena, na tromeđi Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Posljednju grupu čine planine uz Jadransko more i otočna uzvišenja srednjeg i Južnog Jadrana i vrhovi poluotoka Pelješca (Brač, Hvar, Korčula, Vis, Lastovo, Mljet, Pelješac i dr. manji otoci).
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
