Ako započinjemo priču o planinskim biljkama,
onda je svakako moramo započeti pričom o Velebitu na kojeg, zbog
njegovog posebnog položaja, utječu različite klime i geografska
područja. To se pak ogleda u flori ili biljnom svijetu koji na
njemu obitava.
Na Velebitu žive biljke iz primorskog, kontinentalnog i
planinskog biljnog svijeta. Vrste koje pripadaju nekom području
nazivaju se flornim elementima. Među biljkama Sjevernog
Velebita najčešće su planinske biljke.
Raspored vrsta planinskih biljaka u sjevernim krajevima i na vrhovima nastao je za razdoblja u kojima je velik dio Zemlje bio pokriven ledom. Tada su biljke hladnih područja izgubile svoj životni prostor i bile prisiljene povući se južnije, a kada se kasnije led počeo otapati, svim tim vrstama postalo je pretoplo, pa su se zadržale samo na vrhovima planina, gdje je klima nalik onoj sjevernoj odnosno polarnoj.
Nakon povlačenja na planine, planinske su biljke postale izolirane, jer ih okružuje veliko područje za njih nepovoljnog, toplog staništa, a u toj izolaciji svaka se skupina biljaka razvijala neovisno pa su tako i nastale jedinstvene vrste i podvrste – endemi. Velebit je jedan od četiri hrvatska centra endemizma.
Neke zanimljive i zaštićene planinske biljke
Nacionalnog parka Sjeverni Velebit su:
Planinski stolisnik (Achillea clavenae)
Okruglasti kaćun (Traunsteinera globosa)
Ružičasti zmijak (Scorzonera purpurea subsp. rosea)
Kitajbelov pakujac (Aquilegia kitaibelii)
Zimzelena medvjetka (Arctostaphylos uva-ursi)
Hajnaldova nevesika (Athamantha turbith subsp.
haynaldii)
Valdštajnov zvončić (Campanula waldsteiniana)
Hrvatska gušarka (Cardaminopsis croatica)
Klinčić kamenjar (Dianthus petraeus subsp. petraeus)
Planinčica (Trollius europaeus), a o svakoj od ovih vrsta možemo
napisati priču za sebe, što zasigurno i hoćemo.
Uz ove planinske biljke spomenuti ćemo još i
travnjake tvrdače (Nardetum strictae), kojim planine obiluju,
a koji se razvijaju se u vršnom pojasu, u zoni bukovih
šuma i klekovine bora krivulja. Oni su jedini tip acidofilnih
travnjaka na području sjevernog Velebita. Prepoznatljivi po
gustim sastojinama dominantne trave tvrdače.
Uz nju tu je i crnkasta vlasulja (Festuca nigrescens), proljetni
šaš (Carex caryophyllea), poljska bekica (Luzula campestris),
petolist srčenjak (Potentilla erecta), polegla trozubica
(Danthonia decumbens), planinska mirisavka (Anthoxanthum
alpinum), obična rosulja (Agrostis capillaris), dvodomna bubica
(Antennaria dioica), šumska smilika (Gnaphalium sylvaticum) i
druge planinske biljke za koje možda niste čuli a svima
nam znače vrlo mnogo.
Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!