Pustinje i vegetacija sušnih krajeva dobivaju godišnju količinu padalina od tek 25 cm ili manje i imaju suhu ili vrlo suhu klimu koju odlikuje veliki nedostatak vlažnosti. Godišnji mogući gubitak vlage u pustinjskim krajevima preko evapotranspiracije daleko prelazi količinu dobivenih oborina.  Zbog toga se postavlja pitanje koje biljke rastu u pustinjskim krajevima. 

Pustinje i sušna vegetacija se pojavljuje u tropskim, suptropskim i regijama s umjerenom klimom.  Pustinjsko zemljište je obično pjeskovito ili kamenito i ima malo organskih materija. Slano zemljište je često, što je još jedan razlog za pitanje koje biljke rastu u pustinjskim krajevima. Pustinjske biljke često čuvaju vodu, tako što imaju debelu voskastu oblogu na listovima i stabljikama, kao i skladišteći vodu pole kiše. Neke pustinjske biljke imaju debele, natečene listove ili stabljike koji su ispunjeni vodom. Također imaju izuzetno dugačko korenje koje su ukopava veoma duboko u tlo.

Biljke koje rastu u pustinjskim krajevima su prilagođene niskoj razini vlage. Takve regije su uglavnom bez vegetacije i životinja, a u njih spadaju kamenite pustinje i pješčane dine. U vegetaciju u krajevima sa suhom klimom spadaju i neki travnjaci, šikare i manje šume.  Biljke koje rastu u pustinjskim krajevima prilagođene su suhoj klimi i nazivaju se kserofitnim biljkama. U takve biljke spadaju sukulentne biljke, geofiti, sklerofilne i slične biljke. 

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!