Pustinje i vegetacija sušnih krajeva dobivaju godišnju količinu
padalina od tek 25 cm ili manje i imaju suhu ili vrlo suhu klimu
koju odlikuje veliki nedostatak vlažnosti.
Godišnji mogući gubitak vlage u pustinjskim krajevima preko
evapotranspiracije daleko prelazi količinu dobivenih
oborina.
Zbog toga se postavlja pitanje koje biljke rastu u
pustinjskim krajevima.
Pustinje i sušna vegetacija se pojavljuje u tropskim, suptropskim
i regijama s umjerenom klimom.
Pustinjsko zemljište je obično pjeskovito ili kamenito i ima malo
organskih materija. Slano zemljište je često, što je još jedan
razlog za pitanje koje biljke rastu u pustinjskim
krajevima.
Pustinjske biljke često čuvaju vodu, tako što imaju debelu
voskastu oblogu na listovima i stabljikama, kao i skladišteći
vodu pole kiše. Neke pustinjske biljke imaju debele, natečene
listove ili stabljike koji su ispunjeni vodom. Također imaju
izuzetno dugačko korenje koje su ukopava veoma duboko u tlo.
Biljke koje rastu u pustinjskim krajevima su prilagođene
niskoj razini vlage. Takve regije su uglavnom bez
vegetacije i životinja, a u njih spadaju kamenite pustinje i
pješčane dine. U vegetaciju u krajevima sa suhom klimom spadaju i
neki travnjaci, šikare i manje šume.
Biljke koje rastu u pustinjskim krajevima prilagođene su
suhoj klimi i nazivaju se kserofitnim biljkama.
U takve biljke spadaju sukulentne biljke, geofiti, sklerofilne i
slične biljke.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
