Klinasto pismo ili klinopis je jedno od najranijih nastalih pisama. Stvorili su ga Sumerani u kasnom 4. tisućljeću pr. n. e. kao sustav piktograma. Vremenom, piktogrami su pojednostavljeni i postali apstraktni.
Klinastim pismom se pisalo po glinenim pločicama u koje su se utiskivali znakovi komadom trske (stilusom). Otisci su imali oblik klina, po čemu je pismo i dobilo ime.
Sustav pisanja klinastim pismom je nastao vjerojatno oko 3000 pr. Kr. u Sumeru, a posljednja upotreba se bilježi godine 75. Sumerski natpis u arhaičnom monumentalnom stilu (oko 26. stoljeća pr. Kr.)
Klinasto pismo je prošlo bitne promjene kroz razdoblje od više od dva tisućljeća. Posljednji u nizu mnogih naroda koji su se služili sumerskim pismom bili su Perzijanci. Oni su ga prihvatili u VI. st. pr. Kr. i prilagodili svom jeziku. Klinastim pismom napisani tekstovi ispunjavali su zidove kraljevskih palača u monumentalnom Perzepolisu, središtu Perzijskog Carstva.
Od njega su ostale samo ruševine koje svjedoče o nekad moćnom kraljevstvu koje se prostiralo od Indije do Nila. Zapisi na zidovima ruševina, pisani neobičnim pismom (klinasto pismo) na nepoznatom jeziku, mogli su govoriti o njegovoj prošloj slavi, ali ih nitko nije razumio.
