Kapari su tropska i suptropska biljka, ali uspijeva i na obalama Sredozemnog mora. U Hrvatskoj kapari rastu samoniklo na zaklonjenim mjestima po ruševinama i zidinama, te između kamenih stijena na otocima.

U kontinentalnim dijelovima kapari se uzgajaju na balkonu ili u vrtu, no cvjetnjak ili lonac u kojem ih uzgajate trebate unijeti u kuću u periodu od 15.listopada do 1. svibnja.

S uzgojem kapari počinje se sadnjom osušenih sjemenki u veljači ili ožujku, jer ih tada sigurno neće pojesti mravi. Pripremi se smjesa zemlje i vapna i naprave se grudice veličine badema. U sredinu tih grudica se smjesti smjemenka i pincetom se ugura što dublje u šupljinu zida.

Za uzgoj kapari je dobro da se biraju sunčana mjesta jer na vlažnim mjestima kapari oboljeva od gljivičnih oboljenja. U rasadnicima se uzgajaju kapari koje se kasnije početkom proljeća sadi na pripremljeno tlo tako da se iskopaju jamiceduboke 30 centimetara, a udaljene jedna od druge 2 metra. U iskopane jamice stavlja se stajsko gnojivo koje se pomiješa sa šljunkovitom zemljom.

Kapari sa žilama je jako osjetljiv, pa treba pripaziti da se prilikom sadnje ne ošteti.

Ovako uzgojeni kapari počinje obilato rađati u petoj godini, a grmovi mu uz dobru njegu, mogu trajati 30-40 godina.

Rezidba uzgojenih kapari se obavlja dva put godišnje. Jednom u jesen, i jednom početkom proljeća, kada se prutovi potpuno odrežu i ne ostavlja se niti jedan pup.

Cvjetni pupoljci uzgojenih kapara beru se dok su potpuno zatvoreni. Berba počinje krajem svibnja ili u lipnju, a obavlja se svaka dva do tri dana.

Sirovi kapari nije jestiv. Tek nakon što se uzgojeni kapari jedan dan suše i potope u morsku vodu, ocat, ulje ili slanu otopinu, spremni su za upotrebu jer tim procesom nastaje kiselina koja im daje karakterističan pikantan okus.

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!​