Kapar je dugogodišnja tropska i suptropska začinska biljka iz porodice Capparidaceae. Stabljika je drvena s mnogobrojnim prutićima koji vise. Dugi su i do 2 metra. Uspijeva i na obalama Sredozemnog mora. Kod nas raste samoniklo na zaklonjenim mjestima po zidinama i ruševinama te između kamenih stijena na otocima i otočićima srednje i južne Dalmacije. 

Kapar biljka raste kao grm. ​(Engleski naziv: Caper, capers, capri | Latinski naziv: Capparis spinosa L.)

Korijen biljke je okomit. Listovi ove začinske biljke su mesnati, naizmjenični, okruglasti, goli, a na licu sjajni. Zelene je boje. Podnosi niske temperature, do -8 °C. Voli mjesta izložena suncu, zaštićena od jakih vjetrova na visinama od 60 m nadmorske visine. Dvospolni cvijet koji je mirisan, smješten je na dugoj stapci. Izrazito je velik i sastavljen od četiri nježne bijele ili ružičasto-ljubičaste latice i četiri lapa. Prašnici su ružičasti i vrlo brojni (60 – 100). Ima modrastu plodnicu koja se nalazi na dugom dršku i sadrži mnogo sjemenih zametaka. Kapar biljka cvate od svibnja do kolovoza, a cvjetovi se otvaraju samo jednom, kratko između jutra i podneva. Kapari trebaju biti zatvoreni, maslinasti do plavo-zeleni i što manji. Tada su najboljeg okusa, ali su zbog teže berbe i skuplji. Cvjetni pupovi se ostave dva dana u kući da se osuše. Sortiraju se po veličini. Skinu se stapke i stavljaju u dobar vinski ocat (kvasinu).  Na 1 kg pupoljaka treba uliti 1 litru octa (neka bude jak i kvalitetan jer se inače kapare pokvare).  Radi sigurnosti prije octa neki kapare posole i ostave u soli dva dana. Potom ih isperu hladnom vodom te stave u bocu s octom i drže na suncu 10 dana.  Kasnije je potrebno mijenjati ocat te ga i malo razrijediti.

Ovako pripremljeni kapari omiljeni su začin i dodatak jelu. Okus im je trpak, gorak, aromatičan i malo kiseo. Kapar biljka u svojim cvjetovima sadrži eterična ulja, koja se koriste u ljekarstvu, a pupoljci cvijeta koriste se kao dodatak jelima. Kapar biljka se smatra i afrodizijakom. Osušene sjemenke sade se u veljači ili ožujku, tada je sigurno da ih neće pojesti mravi.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!