Propitivanjem svih teorija i unaprjeđivanjem eksperimentalnih postupaka, znanstvenici su sve više stjecali znanja o atomu i otkrivali kakva je građa atoma.
Ugljik u našem tijelu, silicij u stijenama, kisik u zraku i u vodi, željezo u konstrukcijama mostova i nebodera diljem svijeta, kao i ostali prirodni kemijski elementi koje poznajemo, nastali su kao posljedica eksplozije zvijezda. Sve je nastalo od atoma, i stoga nas i građa tog atoma toliko zanima.
Znamo da je atom neutralna čestica koja se sastoji od pozitivno nabijene jezgre i negativno nabijenog elektronskog omotača.
- Avogadrov zakon
Zatim se došlo i do spoznaje da je atom izgrađen od subatomskih
čestica: protona, elektrona i neutrona.
Te čestice, od kojih se sastojigrađa
atoma su:
Proton, (p+)
koji je stabilna je subatomska čestica mase 1,673 × 10-27 kg, ima
pozitivan elementarni naboj + 1,602 × 10-19 C, a nabojni broj mu
je +1.
Neutron, (n)
neutralna subatomska čestica mase 1,675 × 10-27 kg. Nabojni broj
neutrona je 0.
Elektron, (e–)
subatomska čestica čija masa iznosi 9,109 × 10-31 kg i ima
negativan elementarni naboj – 1,602 × 10-19 C. Nabojni broj
elektrona je -1.
Građa atoma se sastoji od atomske jezgre i
elektronskog omotača.
Jezgra koja se nalazi u središtu atoma i čini 99,9% njegove mase,
a zauzima samo oko 10–14 volumena atoma.