Propitivanjem svih teorija i unaprjeđivanjem eksperimentalnih postupaka, znanstvenici su sve više stjecali znanja o atomu i otkrivali kakva je građa atoma.

Ugljik u našem tijelu, silicij u stijenama, kisik u zraku i u vodi, željezo u konstrukcijama mostova i nebodera diljem svijeta, kao i ostali prirodni kemijski elementi koje poznajemo, nastali su kao posljedica eksplozije zvijezda. Sve je nastalo od atoma, i stoga nas i građa tog atoma toliko zanima.

Znamo da je atom neutralna čestica koja se sastoji od pozitivno nabijene jezgre i negativno nabijenog elektronskog omotača.

Zatim se došlo i do spoznaje da je atom izgrađen od subatomskih čestica: protona, elektrona i neutrona.  Te čestice, od kojih se sastoji građa atoma su:

Proton, (p+) koji je stabilna je subatomska čestica mase 1,673 × 10-27 kg, ima pozitivan elementarni naboj + 1,602 × 10-19 C, a nabojni broj mu je +1.  Neutron, (n) neutralna subatomska čestica mase 1,675 × 10-27 kg. Nabojni broj neutrona je 0.  Elektron, (e–) subatomska čestica čija masa iznosi 9,109 × 10-31 kg i ima negativan elementarni naboj – 1,602 × 10-19 C. Nabojni broj elektrona je -1.

Građa atoma se sastoji od atomske jezgre i elektronskog omotača.  Jezgra koja se nalazi u središtu atoma i čini 99,9% njegove mase, a zauzima samo oko 10–14 volumena atoma.