U Hrvatskoj raste osam vrsta sljezova, to su bezmirisni sljez, mošusni sljez, korovni sljez, gorski sljez, sitnocvjetni sljez, sićušni sljez, šumski sljez i Malva verticillata. Korovni sljez (Malva neglecta Wallr.) je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice sljezova (Malvaceae).

Područja na kojima možemo pronaći korovni sljez su: Afrika, Azija, te gotovo cijela Europa. Kod nas ga ima po cijeloj Hrvatskoj na odgovarajućim staništima. Nazivaju ga još i crni slez, črni klobuk, konjski sljez, ljubičasta sljezovača, mali sljez, modri sljez, obični sljez, poljski sljez, sitna sljezovača, sitni slez, slezovina...

Korovni sljez je jednogodišnja biljka. Iako moramo napomenuti da korovni sljez može i prezimiti ili biti kratkotrajna trajnica.  Ima dvospolne cvjetove koje pronalazimo po zapuštenim područjima livada, uz ceste i puteljke, uz štale, po živicama i rubovima obrađenih površina ali i u vrtovima. Korovni sljez voli svjetlost, tlo bogato dušikom, na temperaturu je prilično tolerantna, tlo srednje vlažno ili blago suho svakako dobro drenirano. Cvjeta od lipnja do rujna. Oprašuju je insekti, posebno pčele, ali i samooplodna je.  Korovni sljez plodi oko mjesec poslije cvatnje, a sjemenke klijavost u tlu zadrže i desetak godina, rasprostranjuje ih vjetar i sl., razmnožava se sjemenkama, pa tako nošene vjetrom mogu doći i do 1800 m n.v.