U Hrvatskoj raste osam vrsta sljezova, to su bezmirisni sljez,
mošusni sljez, korovni sljez, gorski sljez,
sitnocvjetni sljez, sićušni sljez, šumski sljez i Malva
verticillata.
Korovni sljez (Malva neglecta Wallr.) je jednogodišnja ili
dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice sljezova (Malvaceae).
Područja na kojima možemo pronaći korovni sljez
su:
Afrika, Azija, te gotovo cijela Europa. Kod nas ga ima po cijeloj
Hrvatskoj na odgovarajućim staništima.
Nazivaju ga još i crni slez, črni klobuk, konjski sljez,
ljubičasta sljezovača, mali sljez, modri sljez, obični sljez,
poljski sljez, sitna sljezovača, sitni slez, slezovina...
Korovni sljez je jednogodišnja biljka. Iako
moramo napomenuti da korovni sljez može i prezimiti ili biti
kratkotrajna trajnica.
Ima dvospolne cvjetove koje pronalazimo po zapuštenim područjima
livada, uz ceste i puteljke, uz štale, po živicama i rubovima
obrađenih površina ali i u vrtovima.
Korovni sljez voli svjetlost, tlo bogato dušikom, na temperaturu
je prilično tolerantna, tlo srednje vlažno ili blago suho svakako
dobro drenirano. Cvjeta od lipnja do rujna. Oprašuju je insekti,
posebno pčele, ali i samooplodna je.
Korovni sljez plodi oko mjesec poslije cvatnje,
a sjemenke klijavost u tlu zadrže i desetak godina,
rasprostranjuje ih vjetar i sl., razmnožava se sjemenkama, pa
tako nošene vjetrom mogu doći i do 1800 m n.v.
