Nakon završene sjetve pšenice, kako se ne bi veliki dio dobro obavljenog posla upropastio, potrebno je obaviti i jednu od najvažnijih mjera njege usjeva pšenice, odnosno biljke, a to je prihrana pšenice.
Pšenica ima dugu vegetaciju i specifičan vegetacijski razvoj, pa
joj stoga i treba osigurati dovoljne količine lako topivog i
pristupačnog dušika tijekom najvećeg dijela vegetacije.
Kako je dušik je za razliku od fosfora i kalija vrlo pokretljiv,
tako je i njegovo prisustvo raznoliko po dubini profila, nije ga
moguće dati na zalihu te ga se mora davati u više navrata,
odnosno prihrana pšenice bi se trebala napraviti nekoliko
puta.
Od davnina je već poznato da se prihrana pšenice, odnosno strnih
kultura obavlja u nekoliko navrata, ovisno o stanju usjeva i
zalihi hraniva u tlu.
Prihranu pšenice kombiniranim (NPK) gnojivima treba izbjegavati upravo zbog tog neznatnog premještanja u niže slojeve, jer će korijen ostati na površini što izaziva mogućnost polijeganja usjeva i nemogućnost korištenja vode iz dubljih slojeva tla.
Ako se pitate koje je najbolje vrijeme za obaviti prihranu pšenice, evo nekoliko savjeta.
Prva prihrana pšenice se radi u momentu kada je biljka usklađena svojim uzrastom i fiziološkim kapacitetom sa stanjem tla i klimatskim prilikama za prijem lako topivog dušika. Nikako je ne treba obavljati prerano, nego kada započne meristemska aktivnost - umnožavanja (busanje), što se obično događa sredinom ili koncem veljače.
Druga prihrana pšenice obavlja se u trenutku zametanja klasa što je ujedno i početak vlatanja. Važno je da se ova prihrana ne obavi prekasno i s dostatnim dozama gnojiva. Ova prihrana se radi koncem ožujka ili početkom travanj, a utječe na krupnoću klasova i broj klasića u klasu.
Treća prihrana pšenice, ako je želimo obaviti, utječe na poboljšanje kvaliteta zrna i kod nas se u praksi rijetko provodi. Vrijeme provođenja ove prihrane je početak klasanja.
Savjet za kraj je da se za prihranu pšenice obratite se najbližem agrokemijskom laboratoriju, pri čemu nećete pogriješiti.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
