Sadnja povrća u pojedinim krajevima se razlikuje od mjeseca do mjeseca, a mi vam donosimo kratki vodič kroz sjetveni kalendar povrća u vrtu.
U posljednje vrijeme domaći uzgoj organskog povrća je u
potpunosti zaživio. Sve to iz razloga jer je bolje i zdravije
jesti nešto za što znamo odakle potječe.
Važno je znati da se sadnja povrća po mjesecima značajno
razlikuje, pa se tako i sjetveni kalendar povrća
razlikuje od kraja do kraja zemlje.
Znači da jedno povrće na primjer možemo saditi isključivo u
proljeće dok u drugom kraju zemlje, to isto povrće možemo saditi
tek ljeti.
Povrće koje uzgajamo u vlastitom vrtu, poštivajući sjetveni kalendar povrća, garantira nam kvalitetu i sigurnost u prehrani, te da je ono što jedemo zdravo i da vrijeme transporta povrća nije smanjilo njegovu kvalitetu na putu do našeg stola.
Da bi naše biljke uspješno rasle i dale nam kvalitetne plodove, vrlo je važno kako ih, ali i kada sadimo. Većina početnika ne zna kad se koje povrće mora saditi, što često rezultira lošim urodom. Zato i postoji sjetveni kalendar povrća kojeg svi vrtlari trebaju poštivati.
Siječanj je pravo vrijeme rezervirano upravo za radove u vrtu, a povrće koje sada možemo početi saditi jesu cvjetača, brokula, kelj, zelena salata i kupus. U slučaju da nema snijega, sade se i bob, češnjak, grašak, grah i luk.
U veljači već polako možemo započeti s postavljanjem plastenika kako bismo svojim biljkama osigurali toplije uvjete za rast i razvoj. U njima sadimo peršin, celer, papriku, patlidžan i rajčicu. Ako vremenski uvjeti u veljači to dozvoljavaju, na otvorenom prostoru možemo saditi blitvu, bob, ciklu, mrkvu, rikolu, špinat, artičoke, krumpir i rotkvice.
Ožujak je po sjetvenom kalendaru povrća rezerviran za sadnju presadnica, i to krastavaca, paprike, patlidžana i rajčice. Na otvorenom prostoru još možemo saditi i bob, crni korijen, pastrnjak, šparogu i špinat.
sadnja u proljeće
U travnju se rade pripreme presadnica u plastenicima za skori izlazak vani na polja.Tada sadimo ciklu, mahune, krastavce, mrkvu, salatu, patlidžan, peršin, rajčicu, papriku, tikvice i poriluk.
Svibanj je mjesec za sadnju podzemne korabe, rotkve, tikvice, poriluka, celera i kukuruza. U ovom je razdoblju vrlo važno provesti zaštitu protiv opasnih nametnika, naročito plamenjače i pepelnice.
U lipnju su kako sjetveni kalendar povrća kaže na redu grah mahunar, mrkva, salata, radič, cvjetača, poriluk i endivija. Rasadnike bismo obavezno morali zaštititi od jakog sunca, naprimjer mrežama koje bi štitile mlade usjeve i biljke.
Mjesec visokih temperatura, srpanj, u sjetveni kalendar povrća upisuje da bismo trebali pojačano zalijevati svoje domaće povrće. Od povrća sadimo kelj, kupus, kelj pupčar, brokula, radič, cvjetača i poriluk.
Kolovoz je vrijeme kada se sadi blitva, mrkva, peršin, luk srebrenac, matovilac, kineski kupus, korabica, endivija i poriluk.
Rujan je vrijeme za berbu ljetnih plodova. Sade se peršin, zelena salata, matovilac, češnjak, artičoka, poriluk i luk srebrenac.
Listopad je vrijeme za radove na površinama za sjetvu ili sadnju u rano proljeće. Sadi se češnjak, luk, salata, matovilac, radič, artičoka i luk srebrenac.
Studeni je vrijeme gnojidbe, kopanja i oranja povrtnjaka. Tlo se priprema za sadnju, a sade se bob mahunar, grašak, mrkva, peršin, češnjak i luk.
U prosincu je sjetveni kalendar
povrća poprilično prazan, jer rast povrća nije
osobit, s obzirom na vrlo niske vanjske temperature. Međutim, na
svim slobodnim površinama provodi se kopanje i oranje, a sadi se
bob mahunar, grašak, salata, rani kupus i rani kelj.
Nadamo se da će vam ovaj sjetveni kalendar
povrća po mjesecima biti od koristi ako razmišljate o
bavljenju vrtlarstvom.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
