Bjelogorično ili listopadno drveće zimi gubi svoje lišće. To se dešava kad se temperatura tla spusti ispod određenih granica, a tada se uzimanje vode preko korijenja prilično smanjuje sve do potpunog prestanka.  

Ako bi biljke i dalje isparavale vodu, one bi se osušile, stoga listopadno drveće zimi odbacuje svoje listove.  Hranjive tvari u listovima tada se spuštaju preko peteljki i skupljaju u dubljim slojevima kore ili debla. 

Kako uz pomoć sunčeve svjetlosti lišće proizvodi hranu, a u jesen sunčeva svjetlost jako oslabi, više nema dovoljno svjetlosti, pa je i to razlog zašto lišće opada i zašto je listopadno drveće zimi golo. 

Na lisnoj peteljci listopadnog drveća, stvara se tvrdi, drvenasti sloj te voda više ne može ni doprijeti do lista te lišće počinje mijenjati boju u žućkastu i crvenkastu.  List počinje venuti, otkine se od grane i opadne.  Listopadno drveće ima jednu posebnu "igru", a ta je da, prije nego što se odvoji od biljke, nastaje ožiljak na dnu peteljke tako da nakon opadanja ne ostaje otvorena rana. Na proljeće će tu izrasti novi list i igra se nastavlja. Odbacivanjem listova drveće se štiti od oštećenja koja bi nastala zbog niskih temperatura tijekom zime.  U listopadno drveće koje zimi gubi listove ubrajamo: hrast; brezu; vrbu; voćke...