Bjelogorično ili listopadno drveće zimi gubi svoje lišće. To se dešava kad se temperatura tla spusti ispod određenih granica, a tada se uzimanje vode preko korijenja prilično smanjuje sve do potpunog prestanka.
Ako bi biljke i dalje isparavale vodu, one bi se osušile,
stoga listopadno drveće zimi odbacuje svoje
listove.
Hranjive tvari u listovima tada se spuštaju preko peteljki i
skupljaju u dubljim slojevima kore ili debla.
Kako uz pomoć sunčeve svjetlosti lišće proizvodi hranu, a u jesen sunčeva svjetlost jako oslabi, više nema dovoljno svjetlosti, pa je i to razlog zašto lišće opada i zašto je listopadno drveće zimi golo.
Na lisnoj peteljci listopadnog drveća, stvara se tvrdi, drvenasti
sloj te voda više ne može ni doprijeti do lista te lišće počinje
mijenjati boju u žućkastu i crvenkastu.
List počinje venuti, otkine se od grane i opadne.
Listopadno drveće ima jednu posebnu "igru", a ta je da, prije
nego što se odvoji od biljke, nastaje ožiljak na dnu peteljke
tako da nakon opadanja ne ostaje otvorena rana. Na proljeće će tu
izrasti novi list i igra se nastavlja. Odbacivanjem listova
drveće se štiti od oštećenja koja bi nastala zbog niskih
temperatura tijekom zime.
U listopadno drveće koje zimi gubi listove
ubrajamo: hrast; brezu; vrbu; voćke...
