Uzgoj bamija odvija se na gredicama širine 150
cm pokrivenim crnom PE folijom u dvoredovima s međurednim
razmakom 35 cm i razmakom u redu 30 cm uz navodnjavanje kapanjem.
Sasvim mladi plodovi bamije, 3 – 6 dana nakon cvatnje i oplodnje,
koriste se kao povrće koje se konzumira na različite
načine.
najčešće kuhani ili pirjani, te konzervirana sušenjem,
zamrzavanjem, sterilizacijom i mariniranjem.
U prehrambenoj industriji sasušena bamija se koristi kao prirodni
emulgator, a djeluje i kao antioksidans zbog čega je uzgoj bamija
sve popularniji
Smanjuje kristalizaciju šećera, što se koristi u konditorskoj
industriji.
Uzgoj bamija u nekim zemljama je razvijen i zbog toga što se zrelo sjeme u nekim zemljama Azije i Afrike prži se kao nadomjestak kavi.
Uzgoj bamija započinje sjetvom i to tek kada prođe opasnost od proljetnih mrazeva, a kada tlo na 5 cm dubine postigne temperaturu višu od 15 °C. Berba počinje krajem svibnja ili početkom lipnja i traje do kraja rujna ili početka listopada. Plodovi se beru ručno, tako da se plod malo zaokrene i otkine.
