U redovitoj gnojidbi vinograda razlikujemo gnojidbu prema starosti vinove loze te godišnje gnojidbe, prema vremenu obavljanja.

Zimska gnojidba vinograda  se obavlja u slučaju da gnojidba u jesen nije na vrijeme napravljena. Soga će i zimska gnojidba vinograda višestruko nagraditi uloženi trud i to prvenstveno bogatim urodom sljedeće godine, koji bi bio poprilično loš da se zimska gnojidba vinograda nije napravila.

Sve količine koje se potroše treba putem gnojenja vratiti u zemlju, kako bi ih biljka mogla ponovno koristiti početkom sljedeće vegetacije.  Treba znati da, korijen tijekom zime ne miruje već raste. Tijekom rasta on uzima hranjiva iz tla i stvara zalihe i u korijenu te i u starim nadzemnim dijelovima trsa. U proljeće kada krene vegetacija ta će se rezervna hranjiva, koja je biljka prikupila u razdoblju od jeseni do proljeća, trošiti za rast i razvoj zelenih mladica i formiranje rodnih pupova na mladici.  Ako je prihrana odnosno gnojidba vinove loze započela tek u proljeće, utjecaj bi se odrazio samo na povećanje veličine bobica i težinu grozda, a na broj rodnih mladica i broj grozdova po trsu ne bismo puno utjecali.

Za zimsku gnojidbu vinograda dobro je koristiti zreli stajski gnoj jer je njegovo djelovanje najveće. 

Stoga je neophodno napraviti gnojidbu vinograda u jesen, a ako to nikako ne bude moguće obavezno je da se obavi zimska gnojidba vinograda.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!