U redovitoj gnojidbi vinograda razlikujemo gnojidbu prema starosti vinove loze te godišnje gnojidbe, prema vremenu obavljanja.
Zimska gnojidba vinograda se obavlja u slučaju da gnojidba u jesen nije na vrijeme napravljena. Soga će i zimska gnojidba vinograda višestruko nagraditi uloženi trud i to prvenstveno bogatim urodom sljedeće godine, koji bi bio poprilično loš da se zimska gnojidba vinograda nije napravila.
Sve količine koje se potroše treba putem gnojenja vratiti u
zemlju, kako bi ih biljka mogla ponovno koristiti početkom
sljedeće vegetacije.
Treba znati da, korijen tijekom zime ne miruje već raste. Tijekom
rasta on uzima hranjiva iz tla i stvara zalihe i u korijenu te i
u starim nadzemnim dijelovima trsa.
U proljeće kada krene vegetacija ta će se rezervna hranjiva, koja
je biljka prikupila u razdoblju od jeseni do proljeća, trošiti za
rast i razvoj zelenih mladica i formiranje rodnih pupova na
mladici.
Ako je prihrana odnosno gnojidba vinove loze započela tek u
proljeće, utjecaj bi se odrazio samo na povećanje veličine bobica
i težinu grozda, a na broj rodnih mladica i broj grozdova po trsu
ne bismo puno utjecali.
Za zimsku gnojidbu vinograda dobro je koristiti zreli stajski gnoj jer je njegovo djelovanje najveće.
Stoga je neophodno napraviti gnojidbu vinograda u jesen, a ako to nikako ne bude moguće obavezno je da se obavi zimska gnojidba vinograda.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
