Razgranata je mreža koju čine rijeke Hrvatske. Najduže hrvatske rijeke su: Sava (562 km) i Drava (505 km), koje su, kao i Dunav, u koji se ulijevaju, svojim velikim dijelom i granične rijeke.

Hrvatske rijeke imaju naravno i svoje veće i manje pritoke. Glavni su pritoci Save rijeke Sutla, Krapina, Kupa (najdulja rijeka cijelim tokom u Hrvatskoj), Lonja i Una., dok su veći su pritoci Drave Mura, Bednja i Karašica, a Vuka je pritok Dunava. Dunav je ujedno i glavni plovni put Dunav, a Drava je za veća plovila plovna samo do Osijeka. Plovnost Save je do Siska. Rijeka Sava je, prema ukupnoj dužini vodotoka, najznačajnija i najdulja hrvatska rijeka. Dunav je druga po dužini europska rijeka koja izvire u Schwarzwaldu (Crnoj šumi) u Njemačkoj, a utječe u Crno more.  Drava od svog izvorišta u talijanskim Dolomitima povezuje Austriju, Sloveniju, Hrvatsku i Mađarsku.

Hrvatske rijeke Gacka i Lika su naše najpoznatije rijeke ponornice čiji podzemni tokovi završavaju u podvelebitskim vruljama. 

Tako hrvatske rijeke i jezera Hrvatske čine da se Hrvatska nalazi u samom svjetskom vrhu prema omjeru površine zemlje i podzemnih vodnih zaliha.

Hrvatske rijeke dio su hrvatske i europske prirodne baštine. Istovremeno, one su u našoj zemlji još uvijek neprepoznate kao takve, naročito njihov turistički potencijal.

Hrvatske rijeke su naročito osjetljive na svaki oblik zagađenja i uništenja pa ih stoga moramo dobro čuvati i zaštititi.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!