Hrast je prepoznatljivo drvo koje vrlo često možemo pronaći u šumama, gradskim parkovima, ali i većim dvorištima. U cijelom svijetu razlikujemo preko 600 različitih vrsta, dok ih na europskom području raste tek 20-ak.
Da biste lakše prepoznali i razlikovali vrste hrasta, za vas smo izdvojili nekoliko najčešćih vrsta s kojima se možete susresti na našim prostorima.
1. Hrast lužnjak
Hrast lužnjak (lat. Quercus robur) listopadno je stablo i jedna od najraširenijih vrsta hrastova u nizinskoj Hrvatskoj. Može narasti preko 50 metara visine, a u nekim slučajevima zna doseći promjer od tri metra. Ovo dugovječno drvo može doseći starost od nevjerojatnih 800 godina.
No, kako prepoznati hrast lužnjak? Naime, njegovi listovi gotovo da i nemaju peteljke pa zbog toga izgledaju kao da su doslovno zalijepljeni za granu na kojoj se nalaze. Međutim, plodovi (žirevi) se nalaze na peteljkama, a vrlo često ih više raste zajedno.
2. Hrast kitnjak
Za razliku od lužnjaka koji uglavnom raste na nizinskim prostorima, hrast kitnjak drvo je koje prvenstveno uspijeva na brežuljkastim i brdovitim prostorima. Kitnjak možete prepoznati po tome što ima vidljive peteljke, duge i preko četiri centimetara. S druge strane, sami plodovi nemaju peteljke.
3. Hrast medunac
Hrast medunac (lat. Quercuspubescens) vrsta je hrasta koji raste u priobalnom području hrvatskog Jadrana te u toplim predjelima kontinentalnog dijela, točnije na južnim padinama. Nešto je niži od prethodno spomenutih hrastova, naraste do 20 metara. Najlakše ga je prepoznati po izrazito dlakavim listovima i sitnim plodovima bez peteljke.
4. Hrast crnika
Hrast crnika (lat. Quercus ilex) autohtona je vrsta u Hrvatskoj, a raste u Dalmaciji, Istri te na otocima. Za razliku od ostalih vrsta koje smo ranije spomenuli, crnika je jedino zimzeleno drvo po čemu se ujedno i najviše razlikuje. Karakteristična je po debelim i velikim listovima čiji rubovi nisu nazubljeni, kao što je to slučaj s ostalim vrstama hrastova. Žirevi crnike ističu se po smeđoj kapici te nemaju bodljice.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!