Duga vigna je tropska i suptropska biljka koja se uzgaja najviše u istočnoj Africi, Južnoj Americi i jugoistočnoj Aziji. Sama biljka bože narasti i do 4 metra visine, dok plod mahune može narasti i do 1 metra. Zbog visine potrebno joj je omogućiti potporanj u visini od barem 2 metra. Listovi su zelene boje i trodijelni su, dok je cvijeće bijele, žute ili ljubičaste boje. Plod su duge i tanke zelene mahune.
Duga vigna se sije u proljeće, tijekom svibnja, kada prođe opasnost od mraza kojeg biljka ne bi preživjela. Odgovara joj puno sunca i vlažna zemlja. Nakon dva mjeseca, u srpnju, javljaju se prvi plodovi. Duga vigna brzo raste stoga je potrebno redovito brati plod.
Kao i sve povrće, duga vigna je bogata vitaminima A, B i C skupine te mineralima poput fosfora, kalija, kalcija i magnezija.
Preporučuje se mahune duga vigne koristiti sirove ili tek kratko termički obrađene. Ako se odlučimo za termičku obradu mahuna, kuhati ih treba 3-5 minuta, a peći 2-3 minute kako be bi izgubile hrskavost. U azijskoj i afričkoj kuhinji čest su sastojak, najčešće se poslužuju u povrću iz woka, u kombinaciji s krumpirom, pržene u ulju i poslužene s čili umakom, kuhane kao prilog salati. Osim mahuna, u kuhinji se koriste i listovi duge vigne koji se obrađuju poput špinata.
