Divlja maslina Olea europea oleaster., raste na suhim kamenitim mjestima i odlikuje se malim listovima te okruglastim plodovima, koji su jako gorki te vrlo trnovitim granama.  Maslina je naziv za suptropsku zimzelenu biljku iz porodice maslina Oleaceae. Podneblje europskog Sredozemlja naziva se po njoj "klimom masline".

Divlja maslina je samonikla vrsta, poznatija kao Mastrinka, ima vrlo sitne plodove i daje mali prirod, pa se uglavnom koristi kao oprašivač pitome masline. Raste kao grm, a rjeđe kao stablo. U Hrvatskoj je prisutna i kao sastavni dio biljne zajednice česmine.

Divlja maslina ima mali plod i manji list, u odnosu na kultivirane, a najpoznatija karakteristika po kojoj se razlikuju je površina koštice ploda. Koštice su u plodu divlje masline uglavnom manje, ali su značajno glađe jer na sebi nemaju nabora, utora. 

Ulje od divlje masline nekada se preporučivalo u medicinske svrhe. Zanimljivo je da na otocima i u priobalju primorske Hrvatske postoji nevjerojatno velik broj divljih maslina koje su jako raznolike. Divlje masline su zapravo prvi kultivirani srodnici. Pripadaju istoj botaničkoj podvrsti u odnosu na one koje danas poznajemo te međusobno mogu biti kompatibilne. Znači, međusobno se mogu oprašivati, mogu se križati i tako se koriste u oplemenjivanju.

Divlja maslina je veliko bogatstvo i nevjerojatan potencijal koji bi mogla imati u budućem oplemenjivanju maslina.

Divlje masline imaju sposobnost izdržljivosti i tu sposobnost da su stoljećima rađale na području pod jakim udarima bure, izdašne posolice, suše u dalmatinskom kršu, možemo iskoristiti u današnje vrijeme. 

Stara divlja maslina Olea europaea L., danas je prava rijetkost zbog nekadašnjeg intenzivnog krčenja šuma na Mediteranu i kultiviranja tih područja. Jedinstvena takva maslina u Hrvatskoj i spada u botanički Spomenik prirode, a starija je više od 1.500 godina. 

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!